AP/SBplus
221
Prikaza
2
Komentara
SLAVONSKI BROD - Današnji datum, 21. travnja, zauvijek će biti upisan u povijest grada Slavonskog Broda - koliko god bilo onih koji taj dio prošlosti žele zaboraviti, zatamniti, zatomiti. Naime, upravo u noći s 20. na 21. travnja 1945. godine, nakon sedmodnevnih borbi, grad je oslobođen ulaskom jedinica Prve armije (Pete, Šeste i Sedamnaeste divizije) na njegovo područje, sat vremena prije ponoći. Osim toga, grad na Savi, uz Zadar, bio je jedan od najbombardiranijih gradova u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata. Savezničke snage nemilosrdno su ga gađale zračnim napadima, zbog čega je tada - u većoj ili manjoj mjeri - oštećeno 80 posto objekata u cijelom gradu. Od šest slavonskobrodskih veletrgovačkih tvrtki i 217 trgovačkih radnji iz 1939. godine, završetak Drugog svjetskog rata dočekalo je svega njih 45. Most preko Save tijekom rata je dvaput srušen u cijelosti, a nekoliko je puta ozbiljno oštećen. Grad je, tijekom 1944. i 1945. godine, bombardiran 28 puta, dok je okolica Broda napadnuta 12 puta. U savezničkim napadima na njegov je teritorij, pritom, bačeno gotovo 16 tisuća bombi. Susjedni Bosanski Brod bombardiran je 21 put, sa sveukupno 2.886 bačenih bombi.
Kroz brigadu je prošlo 2000 boraca, a ranjeno i poginulo je njih više od 400.
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Slavonskog Broda i brodsko-posavski SDP-ovci svake godine obilježavaju Dan oslobođenja grada polaganjem vijenaca ispred Spomen-kosturnice na Gradskom groblju u Slavonskom Brodu. Pridružila im se danas i zamjenica slavonskobrodskog gradonačelnika, Marina Martić Puača.
Pismo Brođanina, vlasnika brodske „Ljuštione”, Ante Benčevića, pisano sestri i njezinom mužu i datirano na 11. srpnja 1944. govori o Slavonskom Brodu tog doba: „Prošao sam kroz bombardirane četvrti i tu su se redale strahovite slike strave, pustošenja i tragedije. Djeca bez roditelja i ikoga - Zaštita ih zakapa - dijete skače u grob za roditeljima. Brod je postao grad smrti i prestrašenih sjena.".
Da se protiv fašizma i dalje trebamo boriti, ne shvaćaju mnogi. Drugi ga, pak, manje ili više otvoreno - i dalje zagovaraju. Vidimo ga u školama, na ulicama, političkim postupcima i odlukama, u pojedinim televizijskim istupima - još je uvijek u svim porama društva. I dalje je dozvoljeno gurati u mrak i zaborav dane poput ovog. Ipak, ispisanih stranica povijesti uvijek se možemo iznova prisjećati i podsjećati, kako barem neki od nas ne bi zaboravili stradavanja nevinih te kako bismo ih izvukli iz tmine vječnog zaborava.