SLAVONSKI BROD - Ona je profesorica hrvatskog jezika i književnosti, zaljubljena u svoj posao, ali i u knjige, psihologiju, plan joj je educirati se za logoterapeuta, a završila je i akademije za kazališnu i modernu šminku te ju čeka još filmska. Uz sve to, ona je, jedna od rijetkih žena u Brodsko-posavskoj županiji, koja se našla na čelu političke stranke. Na čelu Gradskog odbora Hrvatske demokršćanske stranke Slavonski Brod. Ona je Ivana Čabaj, koja sama za sebe kaže kako je 'osoba koja ne nikada ne gleda samo u jednom smjeru, nego je tip koji se voli upuštati u nove životne izazove". Najnoviji od njih je politika.

"Smatram da žene ne bi trebale biti demokratski ukras nego stvarna unutarstranačka snaga. Poštena zastupljenost žena na listama nije stvar taštine, nego pokazatelj civilizacijske razine jedne zajednice."

Danas je Međunarodni dan žena, dan kada svi upozoravaju na neravnopravan položaj žena. Iako političari, po potrebi, vrlo često znaju i sami ukazivati na potrebu ravnopravnosti, pogled u liste političkih stranaka ne odaje da se i sami toga pridržavaju. Stoga je vijest da je prije samo nekoliko tjedana, jedna mlada žena izabrana da vodi političku stranku u Slavonskom Brodu, bila povod da s njom razgovaramo upravo na Dan žena. 

SBplus: Smatrate li da su u Hrvatskoj žene dovoljno zastupljene u politici?

Ivana Čabaj: Biti žena u politici često je teška uloga, jer se žene suočavaju s brojnim društvenim ulogama koje moraju ispuniti, ali i s predrasudama. Broj žena u politici u Hrvatskoj je premalen. Definitivno je da su žene u politici podzastupljene na svim razinama vlasti i da zaslužuju znatno veći broj mjesta u Saboru, županijskim skupštinama, gradskim i općinskim vijećima te u izvršnoj vlasti i na rukovodećim pozicijama u  javnoj upravi. Trebalo bi ženama dati veću priliku da pokažu što znaju, umiju i mogu. Smatram da žene ne bi trebale biti demokratski ukras nego stvarna unutarstranačka snaga. Poštena zastupljenost žena na listama nije stvar taštine, nego pokazatelj civilizacijske razine jedne zajednice.

SBplus: Kako u tom smislu opisujete situaciju u Brodsko-posavskoj županiji?

Ivana Čabaj: Smatram da je bitno senzibilizirati i javnost i političke stranke da žene zaslužuju puno više. Brodsko-posavska županija ni po čemu se ne razlikuje od ostalih županija. Po meni su žene premalo zastupljene. Kad bi se samo pridržavali zakona koji je rekao da zastupljenost žena treba biti najmanje 40 posto za izbore lokalne uprave i samouprave, tada bi se, samim tim, poboljšalo stanje zaposlenosti žena, ne samo u lokalnoj upravi i samoupravi nego i u ostalim strukturama društva.

SBplus: Vi ste jedna od rijetkih čelnica političkih stranaka na ovom području. Kako je zapravo započeo Vaš put bavljenja politikom?

Ivana Čabaj: Našla sam se u jednom trenutku u dilemi trebam li napustiti zemlji ili pokušati nešto učiniti za svoje sugrađane koji su se, nakon završenog fakulteta, našli u istoj situaciji kao i ja. Pošto sam se družila s nekolicinom mladih koji su već bili uključeni u Hrvatsku demokršćansku stranku (HDS) to me je dodatno motiviralo. Čitajući program HDS-a odlučila sam se i sama okušati kao članica stranke. Bila sam prisutna na nekoliko sastanaka ogranka, a moj put bavljenja politikom započeo je kada sam bila pozvana na prvi izvještajni sabor HDS-a u Zagrebu. Ono što me posebno fasciniralo, ali i motiviralo, uz govore predsjednika stranke  prof.  dr. Gorana Dodiga i zamjenika predsjednika gospodina Branka Hrga, bio je govor našeg počasnog predsjednika Ante Ledića koji je, kao političar i bivši sportaš, svojedobno bio i kandidat za predsjednika RH-a. On je na jedan impresivan način predstavio načela stranke i ja sam se tu i pronašla. Uz pomoć županijskog predsjedništva i gospodina Vlade Hrubana definitivno sam odlučila da ću se posvetiti radu ogranka HDS-a i samim tim prihvatila sam veliku čast, ali i još veću obvezu, da budem predsjednica ogranka HDS-a Slavonski Brod. Dolaskom na čelo Ogranak je počeo rasti i svaki dan nam pristižu novi članovi. To, je, uz ostalo, potvrda da sam ispravno postupila.

SBplus: Što Vas je motiviralo da se kandidirate za predsjednicu GO HDS-a Slavonski Brod?

Ivana Čabaj: Za predsjednicu sam se odlučila kandidirati jer sam osjetila politički poziv i da je vrijeme da i mi, demokršćani, pokušamo doprinijeti boljitku ovoga grada i županije.

SBplus: Jeste li se u političkom svijetu osjetili neravnopravnom u odnosu na muške kolege? I jeste li, možda, Vi osobno neravnopravnost osjetili u drugim oblastima života?

Ivana Čabaj: Nisam se nikada osjetila neravnopravnom, ali to pripisujem svom karakteru. Sebi ovakvoj kakva jesam. A to je da sam zaista osoba koja se usudi. I samim tim ni ne dopuštam muškarcima da budem manje vrijedna. Do sada nisam naišla na neravnopravnost u odnosu na muške kolege ni u stranci. Dapače imam njihovu potpunu podršku. No, neravnopravnosti ima.  Žena je i supruga i majka, nositeljica obitelji pa joj je ponekad i teže maksimalno se afirmirati u politici za razliku od muškaraca. Vjerujem da su žene dobre vođe, da imaju čvrst i jasan stav, ali i sto tako imaju i dozu empatije. Zato mislim da im je mjesto na bitnim pozicijama jer je to potrebno društvu. Ono, što bih još željela ovdje istaknuti je to da smatram kako bi se novinski napisi o odijevanju političarki trebali u cijelosti maknuti iz fokusa javnosti. To je stereotip koji je ostao u društvu o tome kakvu frizuru i odjeću političarka ima.

 Ustanite za sebe i imajte vjeru u sebe. Ako to muškarci mogu učiniti, možete i Vi. 

SBplus: Na čelu ste slavonskobrodskih "Demokršćana". Kako ih kanite voditi, što poduzeti?

Ivana Čabaj: Provodeći i zalažući se za temeljna načela HDS-a. A to su: zaštita obitelji, djece i mladeži, zaštita života od začeća do prirodne smrti, zaštita solidarnosti i socijalna briga onih koji imaju za one koji nemaju, zaštita radnika da budu poštovani i pravedno nagrađeni, zaštita poduzetnika od suvišnih nameta, kamatarenja i stvaranja uvjeta za rasterećenje gospodarstva, zatim provođenje denacionalizacije otetih dobara i omogućavanje povratka iseljeništva kao i uvođenje pravednosti i kršćanskog milosrđa u sve pore društvenog sustava. Tu je borba protiv rada nedjeljom što zagovaraju i naši saborski zastupnici.

SBplus: Danas je Međunarodni dan žena. Što ovom prilikom savjetovati i poručiti ženama, pa kada je u pitanju i njihovo bavljenje politikom. 

Ivana Čabaj: Ako imate motivaciju i imate nešto što želite reći: učinite to. Nijedno pitanje nije manje bitno za bavljenje politikom. Žene moraju prepoznati tehniku potiskivanja koju koriste muškarci kako bi umanjili vrijednost i poziciju žene. O tehnikama potiskivanja bi se trebalo puno govoriti te osvijestiti žene kako ih prepoznati i boriti se protiv njih. Ustanite za sebe i imajte vjeru u sebe. Ako to muškarci mogu učiniti, možete i Vi. "Nikada prije nisam to radila, pa sam sigurna da ću to popraviti" - to je dobar slogan za svaku ženu.   

Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka. Ideja za njegovim obilježavanjem pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. godine u New Yorku zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija, a dva mjeseca kasnije one su osnovale sindikat. Protesti 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, a najpoznatiji je bio 1908.godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Švicarskoj.
Već 30-tih godina prošlog stoljeća Dan žena se prestao obilježavati na zapadu i to uglavnom što ga se povezivalo s komunizmom. Feministice su ga počele ponovno obilježavati 60-tih godina prošlog stoljeća, a od 1975. godine, koja je bila proglašena godinom žene, Međunarodni dan žena službeno su počeli obilježavati i UN.  U isto vrijeme danas u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsna zamjena Majčinom danu i Valentinovu.
U Hrvatskoj se nakon Domovinskog rata Dan žena povezuje s 'jugonostalgijom', a oni koji ga i obilježavaju karanfil, koji se tradicionalno darivao na ovaj dan, za svaki slučaj su zamijenili ružama.