SLAVONSKI BROD - Manjak pravosudnih djelatnika problem je s kojim se suočava cijela Hrvatska. Koji su tome razlozi, dobro pokazuje primjer Općinskog suda u Slavonskom Brodu, o čemu smo izvijestili ranije. Dovoljno je samo navesti podatak da će osoba koje je upravo završila zahtjevan pravni fakultet, ako se uopće na oglas prijavi, raditi za otprilike 3800 kuna, a nakon dvadeset ili više godina staža za svega 5000 kuna.

Od višegodišnjeg apeliranja Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, do Vlade Republike Hrvatske, sudeći prema posljednjim izmjenama zakona za taj sektor, zasad je doprla jedino želja da se spomenuti problem riješi, ali ne i način kako to postići.

Jasno je da iz Sindikata cijelo vrijeme zahtijevaju, prije svega, podizanje sramotno niskih plaća u pravosuđu, ali na to će morati pričekati još najmanje pola godine.

- Vlada već dvije godine, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, najavljuje donošenje Zakona o plaćama u državnim službama. To bi se moglo dogoditi polovicom sljedeće godine, ali prije toga treba pričekati i analizu Svjetske banke, temeljem koje će se prvo izraditi nacrt zakona - kazala je za Plusportal Iva Šušković, predsjednica spomenutog Sindikata, koja je u pogledu konkretnih brojki bila suzdržana.

- Teško je reći koliko će se tim zakonom plaće povećati, s obzirom na to da se tek određuju platni razredi i da je sve još u pripremi.

Vlada je u međuvremenu, kako bi barem smanjila „bijeg“ iz ovoga sektora, „krvotoka“ svake države, donijela jednu drugu mjeru. Naime, ranije su državni službenici i namještenici s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, uz određene izuzetke, po zakonu morali u mirovinu. Spomenutim je izmjenama i dopunama tako uslišana želja nekih 65-godišnjih djelatnika da imaju mogućnost raditi još najduže dvije godine.

No za sadašnje i neke buduće djelatnike Općinskog suda u Slavonskom Brodu, slaba je to utjeha, odnosno motiv.

- Mjera je pozitivna za one koji žele raditi do 67. godine. Ali veći problem od zadržavanja službenika jest zapošljavanje novih, mladih. Za njih ovo je „vatrogasna mjera“. Analiza je potvrdila da ih se na natječaje javlja vrlo malo, a glavni su razlog male plaće. Neprestano upozoravamo na koeficijente ispod jedan i osnovicu koja je definirana Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Ako želimo učinkovito i jako pravosuđe, povećanje njihvih plaća je neophodno - objasnila je predsjednica.