SLAVONSKI BROD - Danas se navršava 146 godina od kako je u Ogulinu, u intelektualnoj građanskoj obitelji Mažuranić rođenja Ivana, a svom je prezimenu s napunjenih 18 godina dodala i Brlić, udajom za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića,  u Brod na Savi. Tu je provela većinu života, rodila sedmero djece kojima je posvetila sve napisane pjesme, bajke i priče, a one do danas privlače kako djecu tako i odrasle diljem svijeta.

"Sve su Priče iz davnine satkane od mudroslova o istini, pravdi, čestitosti i ispravnom življenju na zemlji-sve su bajke o ljubavi i svjedočenja o usudu zla koje se može samo dobrim pobijediti! Sve su Priče pune primjera o tome kako bi prelijepo živjeli ljudi kada bi ustrajno slijedili samo svoje srce puno milosrđa i zato treba zaželjeti da Priče nadžive  stoljeća koja slijede i u budućnost ponesu svu plemenitost dosadašnjosti, vjerodostojnost baštinjenoga i vrline veličajnih iskustava mudrih ljudi, koje je Ivana Brlić Mažuranić tako maestralno u njih ugradila, stvorivši literarno remek djelo za sva vremena!"

Riječ je o „kraljici hrvatske priče" koju su, zbog njezine virtuoznosti kao pripovjedača za djecu, s razlogom nazivali  hrvatskim Andersenom a zbog posezanja u fantastični svijet mitologije i hrvatskim Tolkienom. Kao jedna  od najznačajnijih spisateljica za djecu, Ivana Brlić Mažuranić je četiri puta bila predložena za Nobelovu nagradu, bila je prva žena, dopisni član JAZU-a, prije više od jednog stoljeća objavila je Priče iz davnine, autorica je Šegrta Hlapića, djela koje je uz europske jezike preveden primjerice i na bengalski, vijetnamski i perzijski jezik. A Hlapić je jedini domaći književni lik po kojemu su nastali dugometražni animirani i igrani filmovi.

Već dugi niz godina, s prekidima od 1974, Slavonski Brod, Ivani u čast održava dječju kulturna  manifestacija "U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić”, kojom želi pobuditi Ivanin duh i svijest o značaju djela kojima je ostavila neizbrisiv trag u svjetskoj književnoj baštini. Obično je višednevno obilježavanje započinjalo na njezin rođendan (18.travnja) u ovome Gradu u kojem je proživjela sretne dane I iznjedrila svoje najbolje priče, kada bi širom bila otvorena vrata i srce mališanima iz cijele Hrvatske. No ove godine, doprinos kulturnoj baštini velike književnice, klinci će, zbog korona virusa, pratiti kao i nastavu „on line".

O Ivani je znatiželjnike dugo godina podsjećala profesoricaJasna Ažman ,autorica  Brodskih spomenara, svojevrsnih svjedočanstva, zapisa Ivane  Brlić-Mažuranić ,uprizorenja slika obiteljskog života s okolnostima i vremenu u kojem je živjela... A zapisi su  nastajali od 1889. do 1947. Ažman je svaki put naglašavala kako je, nakon Ogulina u kojem je rođena,  Slavonski Brod  postao  Ivanin grad u kojem je proživjela 46 godina  u kući Brlić gdje još  uvijek stoji bijela kalijeva peć iz koje su iskakali Domaći i bili joj izravni poticaj-za pisanje. Ista je činjenica poznata mnogim sugrađanima posebice starije generacije koji su kao školarci posjećivali kuću autorice vječnih bajki u kojima uvijek pobjeđuje ljubav i dobro nad zlim.

S već uhodanom ekipom (Vesnom Nosić, Irenom Krumes Šimunovići dr. Marijanom Balenom), priređivačica Spomenara ih je  proteklih godina predstavljala u posebnom autentičnom prostoru  - palači Radosavljević-Golubić,  historicističkom salonu koji dočarava  duh Ivanina vremena.

Spomenari svjedoče osebujnost Ivane Brlić Mažuranić kroz razdoblje života u Brodu, pa među ostalim donose i zapise iz  1914. /15. godine - vremena 1.Svjetskog rata, o tome kako se u to vrijeme živjelo u kući Brlića i susjednim gradskim kućama, o Ivaninom volonterskom  angažmanu u garnizonskoj brodskoj bolnici. Tada su harale mnoge zarazne bolesti, a Ivana je sa svojim kćerkama, Nadom i Zorom pomagala kako je mogla. Djeca su po šumi  skupljala kupinovo lišće kako bi se kuhao čaj ranjenicima. U svojim pismima, spisateljica  spominje čak devet bolnica, koje su se tada, osim u Tvrđavi, nalazile u Franjevačkom samostanu, u školama, Radničkom domu... Opisuje primjerice  užasan izgled jednog transporta vojnika oboljelih od tifusa koji su došli u Brod, ali i osjećaj da im je bolest možda spasila život.

No najznačajniji od svega je njezin doprinos  kulturi Broda na Savi. Bila je tajnica i predsjednica Gospojinskog društva uključena u sva kulturna zbivanja u gradu. „ Organizirala je priredbe za djecu, dobrotvorne akcije a njezina požrtvovnost i milosrđe bilo je na daleko poznato.  Živjela je  punim građanskim životom, tako je kumovala i barjaku Hrvatskog pjevačkog društva Davor"  podsjetila je Ažman.

A o vrijednosti  i vječnim porukama Priča iz davnine, lijepo svjedoče riječi Marijana Balena. "Sve su Priče iz davnine satkane od mudroslova o istini, pravdi, čestitosti i ispravnom življenju na zemlji-sve su bajke o ljubavi i svjedočenja o usudu zla koje se može samo dobrim pobijediti! Sve su Priče pune primjera o tome kako bi prelijepo živjeli ljudi kada bi ustrajno slijedili samo svoje srce puno milosrđa i zato treba zaželjeti da Priče nadžive  stoljeća koja slijede i u budućnost ponesu svu plemenitost dosadašnjosti, vjerodostojnost baštinjenoga i vrline veličajnih iskustava mudrih ljudi, koje je Ivana Brlić Mažuranić tako maestralno u njih ugradila, stvorivši literarno remek djelo za sva vremena!"

A  sigurno će i nadživjeti, posebice u budućem muzeju u Ivaninoj kući na Korzu, koji bi, kada bude završen, za posjetitelje trebao biti otvoren 365 dana u godini, i koji će ne samo ponuditi sve informacije o Ivani Brlić Mažuranić i poznatim članovima obitelji,  Andriji Torquatu Brliću, Fani Daubachy Brlić ili Ignjatu Alojziju Brliću..., nego zaživjeti kao suvremeni  interaktivni prostor s  multimedijalnim pristupom, o čemu govore riječi ugledne hrvatske povjesničarke umjetnosti Željke Čorak, u tekstu Visibilia et invisibilia".

 "Bilo bi dobro da muzej književnosti ne bude na kraju puta uzmicanja iz stvarnog svijeta, odustajanja od stvarnih mjesta. Nego da, naprotiv, bude na početku puta osvajanja stvarnih mjesta za baštinu mašte" .

I neka bude tako. A brodska i djeca iz cijele Hrvatske, koja  nakon niza godina, ove godine zbog korona virusa neće šetati gradom i upijati baštinu - svega onoga što je u naslijeđe ostavila slavna spisateljica, mogu čuti i usvojiti i preko novih tehnologija  najvažnije Ivanine poruke koje su se "provlačile" kroz sva njezina djela kako su u životu najvažnije ljubav, dobrota, zajedništvo, mir… i danas itekako aktualne.