PULA / SLAVONSKI BROD - Iako su azili i skloništa za životinje potrebna brojnim gradovima, a u Slavonskom Brodu je jedno takvo mjesto tek prošle godine proradilo, potrebno je nastaviti se brinuti za njihovo održavanje i nakon službenog otvorenja. Mreža za zaštitu životinja upozorila je na loše uvjete u skloništu za napuštene životinje u Puli koje, doslovno, pokazuje kako bi životinjama smještenima tamo, bilo bolje na ulici.

- Prema dojavama građana, prljave zdjelice, fekalije, goli beton, psi koji se zbog anksioznosti samoozljeđuju, loše odrađene kastracije, pothranjenost i paraziti samo su dio svakodnevice pasa smještenih u sklonište u Puli, a iznimno loše uvjete držanja pasa potvrđuju i fotografije koje je primila udruga Prijatelji životinja. Zbog toga je Mreža za zaštitu životinja koju čine 52 udruge za zaštitu životinja, podnijela prijavu Državnom inspektoratu. U njoj traži nadzor nad poslovanjem skloništa, posebno stoga što Veterinarska stanica u Puli, iako je izgubila koncesiju u samoj Puli, ima još desetak sklopljenih ugovora s gradovima i općinama diljem Istre. Mreža za zaštitu životinja pozdravlja odluku Grada Pule da prekine suradnju sa skloništem koje na tako loš način skrbi o životinjama i da pokrene izgradnju vlastitog, neprofitnog skloništa. (…) Nadzor rada skloništa i uvjeta u njemu od strane lokalne zajednice treba biti redovit i temeljit. Lokalne zajednice imaju odgovornost zahtijevati od skloništa jasne uvjete rada i tražiti kontrolu uvjeta držanja životinja.- stoji u javnoj objavi 'Prijatelja životinja'.

Problem je, tvrde, u tome što je dobrobit životinja u mnogim skloništima ugrožena jer lokalne zajednice ne traže transparentnost rada i ne provjeravaju uvjete u skloništima.

No, dobrih primjera u praksi ipak ima, a jedno od njih je Sklonište za životinje „Sretna šapica" u Slavonskom Brodu. Mada niti jedan pas ne može u cijelosti biti sretan dok ne nađe stalnog vlasnika, njih otprilike 25 smještenih u nove gradske objekte namijenjene njima, dobivaju svu moguću potrebnu skrb - u što smo se uvjerili prilikom više posjeta, kako najavljenih, tako i nenajavljenih.

Dvojica djelatnika Komunaca, Darko Iličić i Nikola Destanović s dosadašnjih su radnih mjesta 'za stalno' prebačeni u Azil gdje svakodnevno skrbe o četveronošcima koji im s vremenom postanu i prijatelji. Kako su sami potvrdili za SBplus, psima je osigurana najbolja hrana tijekom boravka u Skloništu, kao i sva potrebna medicinska njega kod veterinara Damira Milasa - jednog od najpoznatijih slavonskobrodskih 'doktora za životinje'. Svaki pas ima svoj veterinarski karton u kojemu stoji sve otkad je za njega skrb preuzelo Sklonište. Psi su cijepljeni, čipirani te kastrirani, odnosno, sterilizirani te kao takvi idu u ruke novih vlasnika.

Osim radnim danima, Nikola je uz svoje 'štićenike' i tijekom vikenda, blagdana i praznika.

- Period godišnjih odmora najkritičniji je kada su u pitanju odbačeni psi. Još smo daleko od potpunog 'buđenja svijesti' kod ljudi koji ih nemarno i bezosjećajno napuštaju i ostavljaju na cesti. Kapacitet azila od četrdesetak mjesta jako se brzo popunjava. Posao je zahtjevan, ali meni nije težak. Upoznam svakog psa i brigu za njih smatram normalnom obavezom. - kazao je prilikom ranijih razgovora za SBplus radnik Azila, Nikola Destanović koji do svog radnog mjesta često svraća i u slobodno vrijeme kako bi psi uvijek imali svježu hranu i vodu.

- I meni je lakše počistiti za njima te održavati ih ako to radim često i sustavno, onda sve ide brže, samo treba redovito brinuti o svemu. Ako se zapuste boksevi i okolina, teško je nadoknaditi propušteno. - dodaje Nikola.

No, s obzirom na nedostatak uvjeta (točnije, osoblja za 24-satnu brigu) za skrb o manjim psima, Sklonište trenutno niti ne prima štence - što je svakako bolje no da su satima prepušteni sebi u neprimjerenim uvjetima.

Sustav funkcioniranja Azila prilikom njegova otvorenja za SBplus pojasnio je rukovodeći čovjek.

- Na teren izlazimo prema nalogu komunalnog redara. Puno je poziva građana, ali se često dogodi i da psa više nema kada dođemo na mjesto dojave. Ljudi se polako privikavaju na postojanje Azila, a i mi ih upućujemo u neke stvari koje nisu znali. Primjerice, da Azil ne može preuzeti psa koji ima svog vlasnika te da jednom kada udomite psa, vi postajete odgovorni za njega i nema natrag. Već smo imali jedan slučaj kada je udomitelj psa želio vratiti jer mu više nije odgovaralo imati ga, no to tako ne ide. Ljudi se moraju naučiti da se radi o velikoj obavezi i odgovornosti, ali i o životinji koja pruža puno dobroga svom vlasniku. Često na intervencije izlazimo i kada su u pitanju odbjegli ili zalutali psi, tako smo jednom prilikom hvatali posavskog goniča za kojeg je čitač pokazao kako ima vlasnika i ugrađen čip. A bio je čak iz Nove Kapele. Kako je dospio u Slavonski Brod, ne znamo, ali vraćen je vlasniku koji je morao podmiriti oko šeststo kuna troškova za sve što smo obavili; izlazak na teren, hvatanje psa, veterinarske usluge odnosno očitavanje čipa, smještaj i hranjenje. - pojasnio je prošle godine za SBplus Darko Iličić.

Prilikom udomljenja, upravo on i kolega Nikola znaju kojeg psa preporučiti pojedinom udomitelju - jer ih i najbolje poznaju.

- Svi imaju svoje veterinarske kartone bez kojih ne mogu biti udomljeni. Poznajem pse jer sam svaki dan s njima pa mogu procijeniti komu bi koji odgovarao. - kazao je Nikola koji se, priznaje, uvijek pita i brine jesu li psi o kojima je mjesecima marljivo i pažljivo skrbio, završili u dobrim rukama.

U svakom slučaju, slavonskobrodsko bi Sklonište pulskom moglo poslužiti kao primjer kako lokalne zajednice mogu pratiti transparentnost rada i provjeravati uvjete u skloništima. Ako nikako drukčije onda kamerama koje, u 'Sretnoj šapici' u Slavonskom Brodu pokrivaju čitav vanjski i unutrašnji dio Azila - tako da se svi, htjeli-ne htjeli, prema životinjama moraju ponašati primjereno i sukladno zakonu.

Sve o psima dostupnima za udomljenje iz slavonskobrodskog Skloništa, moguće je pročitati OVDJE.