SLAVONSKI BROD - Promjenjivi proljetni dani te ljetni, koji katkad znaju donijeti grmljavinska nevremena praćenja jakim vjetrom, ne rijetko znaju donijeti znatne štete, kako na poljoprivrednim površinama tako i na stambenim i gospodarskim objektima. Tijekom prošle godine takvi su dani u dva navrata nanijeli tolike štete da je brodsko-posavski župan Danijel Marušić morao proglasiti stanje elementarne nepogode.

U 2 elementarne nepogode 2019. nastala je šteta od  62,060.777 kune, a isplaćeno 1,4 mil kuna

Prvi puta radilo se o 22. i 23. lipnju kada je olujno nevrijeme praćeno jakom kišom i tučom na području općina Brodski Stupnik, Nova Kapela, Rešetari i Cernik, nanijelo velike materijalne štete na poljoprivrednim kulturama, višegodišnjim nasadima, te građevinskim i infrastrukturnim objektima. Iznos utvrđene štete nastale u ta dva dana dosegao je 50.970.395,95 kuna. Promatrano po općinama ukupno procijenjena šteta u Općini Cernik iznosila je 18.542.978,67  kuna, u Novoj Kapeli 12.522.769,12, u Brodskom Stupniku 3.045.720,07 te u Rešetarima 16.858.928,09 kuna.

Samo nekoliko dana kasnije područje Brodsko-posavske županije, točnije općine Bebrina, Davor i Oriovac, zadesilo je nevrijeme u kojem je šteta iznosila 11.084.635,59 kn, i to za Bebrinu 4.454.556,74 , Davor 2.838.554,44  te Oriovac 3.791.524,41 kuna.

Zahtjevi za sanaciju nastalih šteta, koja su u obje ove elementarne nepogode dosegle iznos od 62.060.777,54 kune, upućen je Ministarstvu financija i Ministarstvu poljoprivrede. No, u konačnici iznos koji je stigao nije bio niti približan za ublažavanje nastalih šteta. Sredstva državnog proračuna dodijeljena su kao pomoć za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda na području Brodsko-posavske županije, u ukupnom iznosu od 1.969.091,54 kn i to za štete nastale na prinosima u poljoprivredi u iznosu od 500.972,79 kuna, za one na građevinskim objektima fizičkih osoba u iznosu od 6.100,00 kuna te za štete na nerazvrstanim cestama u nadležnosti jedinica lokalne samouprave u iznosu od 1.462.018,75 kuna.

Ako bi se gledalo pojedinačno po općini i broju građana koji su prijavili štetu, iz priložene tabele u galeriji fotografija jasno je kako je riječ o uistinu simboličnoj pomoći. Naime, kada bi se uplaćeni iznos za pojedinu općinu dijelio u istim iznosima za svaku osobu, onda ispada da su oni koji su štetu imali dobili od 657 do 5123 kune po osobi, ovisno o općini u kojoj se nalaze. Naravno, da ti iznosi mogu biti i manji, ovisno o tome kolika je šteta kod pojedine osobe procijenjena.

Cilj je potaknuti što veći broj poljoprivrednika na osiguranje?

I u obrazloženju ovoga izvješća, koje će se ovih dana naći na sjednici Županijske skupštine Brodsko-posavske županije, piše kako dodjela pomoći iz državnog proračuna nije obvezna. Pri tome, i iz te neobvezne dodjele pomoći isključeni su oni koji su svoju imovinu osigurali. Ovakvim niskim i, kako je istaknuto, neobveznim potporama čini se želja je potaknuti veći broj osoba na osiguranje svoje imovine, tim više što je postotak osiguranja u poljoprivredi iznimno nizak.

Jedan od onih koji već tri godine za redom osigurava svoje nasade je Branko Branković iz Kruševice. - Ovo je treća godina kako sam se odlučio osigurati cijeli nasad jabuke, što nije bilo lako unatoč subvenciji države od 70 posto. Mene je to koštalo 50 tisuća kuna i spreman sam ove godine tražiti odštetu. Bit će to sigurno borba s osiguravajućom kućom ali neću odustati…", kazao je za nedavnog mraza ovaj iskusni voćar, koji je na 40 posto jabučnjaka stavio mrežu, a ostatak osigurao i protiv tuče. No za ishod, nakon ovogodišnjeg ožujskog mraza, se pribojava, jer do sada nije bio u poziciji tražiti tako veliku odštetu. Kauao je tada kako će možda će biti potrebno i vještačenje, sud…

'Iza svega stoji sprega ministarstva i osiguravajućih kuća.'

U više navrata je isticao kako je sramotno što je  Hrvatska država uništila svoju protugradnu zaštitu. -  Iza svega stoji sprega ministarstva i osiguravajućih kuća. Ukinuli su nam protutučnu obranu, koja je tvrdim 'preučinkovita', i pozvali nas da se osiguramo. Za osiguranje mog voćnjaka država daje 120 tisuća kuna, a ja 50, što je ukupno 170 tisuća kuna samo za moj voćnjak. Pa mi bi za tih 170 tisuća kuna mogli kupiti raketa da obranimo cijelu okolicu. A govorimo samo o iznosu za moj voćnjak. No, nije ovdje u pitanju nedostatak sredstava, nego sprega ministarstva i osiguravajućih kuća i zbog toga će oni naći novac za osiguranje mog voćnjaka, ali ne i za rakete", uvjeren je Branković koji ovo ponavlja već godinama. 

A ako se, uvjetno rečeno, 'veliki' boje te borbe s osiguravateljskim kućama, kako će tek u njoj prolaziti oni manji proizvođači koji bi se eventualno i odlučili za osiguranje. Vjerojatno uvjereni kako bi izvukli deblji kraj i ne idu u osiguranje nego pogleda uprtog u nebo, baš kao što su to činili i danas poslijepodne, čekaju svoju sudbinu u Slavoniji. Istoj onoj za koju se država kune da ju spašava projektima kakav je i projekt Slavonija. Koliko je država u tome uspješna najbolje osjete Slavonci, naviknuti kroz godine kako papir štošta trpi. Baš kao što oni trpe sve veće štete od kako je ukinuta protugradna obrana, a oni ostavljeni na milost i nemilost vremenskih prilika. U doslovnom i prenesenom značenju.