3743
Prikaza
0
Komentara
DONJI ANDRIJEVCI - Početkom srpnja ove godine na adrese stanovnika Donjih Andrijevaca stigla su rješenja o komunalnoj naknadi za „neizgrađena građevinska zemljišta" koja se, prema Prostornom planu Općine, nalaze u građevinskoj zoni. Njima se mještanima-vlasnicima nalaže plaćanje godišnjeg iznosa Općini za takva zemljišta. No, problem je u tomu što se mještani i općinska Uprava ne slažu oko definicije istog.
- U građevinsku su zonu ušle čestice koje su u gruntovnom izvatku definirane kao poljoprivredna zemljišta, primjerice kao 'oranica-pašnjak-voćnjak' i slično. Kao član Općinskog poglavarstva u Donjim Andrijevcima, zajedno sa ostalim članovima, predlagao sam 2002. godine dopune i izmjene prostornog plana u Općini kako bi se proširile građevinske zone i kako bi mještani mogli lakše graditi. Naime, u to vrijeme je samo u Tvornici Pan kartonaža radilo oko 400 ljudi i mnogi su htjeli graditi obiteljske kuće, ali nije bilo dovoljno zemljišta, niti je na tržištu bilo dovoljno kuća u prodaji. To je na inicijativu poglavarstva tako uvršteno u prostorni plan radi potencijalnog širenja sela koje se, sada je sasvim jasno, više neće širiti s obzirom na to da je stanovnika sve manje. Te 2002. godine je i jedno moje poljoprivredno zemljište ušlo u građevinsku zonu, ali od tada osobno nikad nisam tražio prenamjenu zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko i ne znam kako je oranica mogla postati građevinsko zemljište. Sin i kćerka također su za svoje zemljište određeno kao 'bašča' dobili rješenja u iznosu od 51 odnosno 70 kuna. Na mom je zemljištu sin, kao dodatan izvor prihoda, planirao stvoriti nasad lješnjaka, no do toga neće doći ako ovo moje rješenje ne bude poništeno. Bit ću prisiljen zemlju prodati u bescjenje. Suludo je da je Ministarstvo dodjeljivalo poljoprivredne poticaje za obrađivanje tih zemljišta koja su sada određena kao 'neizgrađena građevinska zemljišta'. Župana Danijela Marušića upoznao sam sa situacijom te me uputio na pravni lijek i žalbu koju sam i podnio nadležnom županijskom Upravnom odjelu. Tu se ne radi samo o novcu, nego o tomu kako će se ubuduće moći koristiti ili prodati ta zemljišta ako je definicija toliko rastezljiva da se ne zna radi li se o poljoprivrednom ili neizgrađenom građevinskom zemljištu. Neki su mještani dobili i po četrnaest rješenja. Radi se o starom stanovništvu koje nije dovoljno informirano i ne zna kako postupiti. Tko će njima napisati žalbe? Ogroman je to pritisak na ljude. Smatram kako je poništenje takvih krivih rješenja jedini mogući izlaz iz ove situacije. - za SBplus kazao je Vlado Kovačević iz Donjih Andrijevaca kojemu je na kućnu adresu stiglo Rješenje 'teško' 1764 kune za zemljište od 17.300 kvadratnih metara do kojega vodi poljski put dobrim dijelom zarastao u šikaru.
U dolje priloženoj snimci moguće je pogledati kako izgleda šetnja od zemljišta Vlade Kovačevića do početka tog poljskog puta. Jasno je kako se radi o nerazvrstanoj i neodržavanoj cesti koja vodi do poljoprivrednih, a ne građevinskih, zemljišta. Pomoć je on zatražio i od saborskog zastupnika Davora Vlaovića koji se već angažirao oko ove teme, a isto je pitanje aktualizirano i na prošlotjednoj sjednici Županijske skupštine.
Županijski vijećnik Jelinić uputio pitanje pročelniku Jariću
- Mještani Općine Donji Andrijevci dobili su rješenja o plaćanju komunalne naknade za neizgrađena građevinska zemljišta u zonama općine predviđenim prostornim planom. Radi se o godišnjoj naknadi koja iznosi od nekoliko desetaka do nekoliko tisuća kuna koje bi vlasnik pojedinog zemljišta morao plaćati svake godine. Nije sporno kako treba plaćati tu naknadu, nego je pitanje jesu li u Općini Donji Andrijevci ispravno definirali pojam građevinskog zemljišta koja su, kako znamo svi, oranice, vrtovi, bašče i slično, a koja nisu opremljena komunalnom infrastrukturom; nemaju pristup cesti, rasvjeti struji, vodi i slično. Molim tumačenje i odgovor Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo Brodsko-posavske županije o tomu jesu li navedena rješenja u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. To pitanje upućujem njima jer u pravnom lijeku stoji kako se žalba može uputiti drugostupanjskom tijelu, a to je upravno taj Odjel. - pojasnio je i pitao županijski vijećnik Pero Jelinić (DM-NL).
- Ne mogu vam konkretno odgovoriti na pitanje. Svako rješenje je za sebe. Imao sam puno poziva od mještana i vlasnika građevinskog zemljišta. Što je građevinsko zemljište, to odlučuje općinsko Vijeće temeljem prostornog plana. Svaka stranka koja smatra kako rješenje nije u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu, treba uložiti žalbu kako piše u pravnom lijeku. Nema generalnog i općenitog odgovora, to su pojedinačni slučajevi. Ima i primjera gdje su građani dobili rješenja za obiteljsku kuću koja se nalazi na toj čestici, a u nastavku te čestice je druga čestica koja je dio te čestice u građevinskoj zoni i dobili su rješenje za neizgrađeno građevinsko zemljište. Kada pristignu žalbe, tada će Upravni odjel postupiti. - odgovorio je Jeliniću pročelnik Odjela, Miroslav Jarić, potvrdivši time sumnje mještana kako kod spornih rješenja nije baš sve 'crno-bijelo'.
Općina zatražila mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja
Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Donji Andrijevci, Antonija Aračić Radman, za SBplus kazala je kako je Općina Donji Andrijevci, nakon donošenja Odluke o komunalnoj naknadi u Općini od strane Općinskog vijeća krajem prošle godine, početkom 2019., krenula po prvi puta naplaćivati godišnju komunalnu naknadu za neizgrađena građevinska zemljišta.
- S obzirom na to da smo ove godine po prvi puta krenuli s naplatom komunalne naknade za neizgrađena građevinska zemljišta i sami smo imali nekih nedoumica, jer na terenu ima određenih nelogičnosti, a Zakon o komunalnom gospodarstvu nije sva ta pitanja detaljno razradio. Mi smo tražili mišljenja pravnih stručnjaka iz područja komunalnog gospodarstva i oni su nam savjetovali kako sve napraviti da bude u skladu sa Zakonom. Zadnjih dana smo primili više upita mještana koji su dobili rješenja za plaćanje komunalne naknade i svakom smo od njih dali pojašnjenja te ih upoznali sa njihovim pravom na žalbu. Moguće je da je od nekoliko stotina izdanih Rješenja negdje i došlo do pogreške i mi smo to spremni i popraviti. - poručila je Antonija Aračić Radman.
Nakon učestalih upita građana, Općina Donji Andrijevci je prije par dana zatražila i mišljenje o navedenoj problematici od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Iako je i u postupku izrade predmetnih rješenja Općina Donji Andrijevci koristila javno objavljenja mišljenja ministarstva Predraga Štromara, poslali su im upit kako bi dodatno pojačali utemeljenost svojih odluka. Iz Općine su kazali kako će nam mišljenje Ministarstva poslati kada ga dobiju.
A što je zapravo sporno?
Zakon o komunalnom gospodarstvu neizgrađeno građevinsko zemljište 'rastezljivo' definira kao ono „koje se nalazi unutar granica građevinskog područja na kojemu se, u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, mogu graditi zgrade stambene ili poslovne namjene, a na kojemu nije izgrađena zgrada ili na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola". Osim toga, takvim se zemljištem smatra i ono „na kojemu se nalazi ruševina zgrade".
Prema članku 4. Odluke o komunalnoj naknadi Općine Donji Andrijevci, komunalna naknada plaća se za takva neizgrađena građevinska zemljišta u četiri zone s različitim koeficijentima. Pravnici i oni koji tumače Zakon, pak, kažu kako činjenica da se katastarske čestice nalaze iza izgrađene kuće te služe kao vrt nema utjecaja na obvezu plaćanja komunalne naknade za tu parcelu, ako ona odgovara gore navedenom opisu neizgrađenog građevinskog zemljišta.
Poneki mještani žalili su se i na to da u definiranju takvog zemljišta nije ispunjen uvjet da se komunalna naknada plaća za nekretnine koje se nalaze na području na kojem se „najmanje obavljaju komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta i javne rasvjete" te „području koje je opremljeno najmanje pristupnom cestom, niskonaponskom električnom mrežom i vodom prema mjesnim prilikama te čini sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave".
Ministarstvo, ipak, smatra kako i za takvo zemljište treba platiti naknadu jer se nalazi u naselju koje ima propisani minimum komunalne opreme. Upravo tu, čini se, leži glavni problem Andrijevčana. Zakoni, definicije i njihova tumačenja očigledno previše ovise o subjektivnom dojmu i procjeni. Žalbe bi, prema tomu, trebale biti (pr)ocijenjene prvenstveno prema tomu je li rješenje izdano za nešto što je, zapravo, poljoprivredno zemljište ili se uistinu radi o kategoriji 'neizgrađenog građevinskog zemljišta'.