SLAVONSKI BROD - U prigodi stogodišnjice rođenja Branka Ružića, velikog umjetnika, slikara, kipara i pisca, koji je cijeloga života, (do 27.studenog 1997.godine), sa svojim rodnim gradom Slavonskim Brodom održavao bliske ljudske i umjetničke veze, te oporučno voljenom gradu ostavio svoja djela kao i probrane radove svojih suvremenika koji su mu darivani, zanimalo nas je skrbi li se Grad na pravi način o jednom od najljepših muzeja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj.

Mnogima je poznato da je Slavonski Brod, točnije prekrasna barokna Tvrđava, u jugozapadnom dijelu zgrade Kavalira, prije 15 godina postala domaćin za oko 400 umjetnina smještenih u Galeriju koja i nosi ime Branka Ružića. Autor galerijskog postava je, prema umjetnikovoj želji, bio najbolji poznavatelj njegova djela i njegov prijatelj prof. Mladen Pejaković.

I danas su prostor Galerije oživjeli vrtićarci Dječjeg vrtića „Seka i Braco" jer je misija zaposlenika Galerije odgajati publiku od najmlađe dobi, ne zbog toga da bi postali poznati umjetnici (mada ni to nije isključeno) nego da se nauče gledati umjetničko djelo, cijeniti nečiji uloženi trud.

Prije konačnog povratka u svoj rodni kraj, Branko Ružić je izlagao svoje skulpture već davne 1960-te godine u Muzeju brodskog Posavlja te u Radničkom sveučilištu dvadesetak godina kasnije, a zanimljivo je kako je kao „domaći" umjetnik, upravo Ružić bio odabran kao autor biste Mati Gabriću, osnivaču tvrtke Oriolik i važnom privredniku s tog područja, koja je i postavljena na ulazu u tvornicu.

Premda je prema prvim dogovorima galerija trebala biti otvorena u današnjem izložbenom salonu V. Becić, u kući Brlić, projekt je kasnije realiziran u većem i primjerenijem prostoru Tvrđave gdje je 14.svibnja 2004.godine Galerija svečano i otvorena.

I sam prostor u kojem su radovi postavljeni djeluje kao umjetničko djelo, a sa eksponatima kod svakog posjetitelja s razlogom izaziva ushit i divljenje.

Zadovoljava li prostor sve potrebne kriterije, upitali smo aktualnu ravnateljicu Romanu Tekić.

„Programski se svake godine Galerija umjetnina nastoji, odabirom izložbi i različitim događanjima odužiti velikom donatoru i nadam se da s uspjehom to radimo. Posljednjih godina kroz brojne radionice i odgajanje najmlađe likovne publike Galerija nastoji ispuniti Ružićevu želju da ovo ne bude mauzolej koji bi tek netko posjetio u tišini nego da živi kroz cijelu godinu kroz radionice, promocije, svečane događaje koji su i izvan programa Galerije" kazala je Tekić.

Što se pak tiče uvjeta u prostoru u kojemu su radovi izloženi, moglo bi se još štošta napraviti.

„Moram reći da imamo konstantni problem s vlagom koja je i prema iskustvima iz drugih muzeja, specifična za stare građevine i s čim ćemo se vjerojatno boriti cijelog vijeka Galerije Ružić. Međutim, mislim da se u narednim godinama mora pokušati poraditi na poboljšanju uvjeta za umjetnine s obzirom da treba obnoviti i sustav odvlaživanja koji je tu od osnivanja Galerije a sada je već zastario i ne upija vlagu kako bi trebao" pojasnila je Tekić.

Najljepši muzej suvremene umjetnosti, kako je za jednog posjeta bivši resorni ministar Božo Biškupić nazvao Galeriju Ružić, sve češći je izbor za posjetu ljubitelja kulture.

„To je oko šest tisuća posjetitelja godišnje , naravno najveći broj posjetitelja prođe u manifestaciji Noć muzeja, no i tijekom cijele godine postoji sve veći interes organiziranih posjeta, čak i stranih turista. Imamo primjerice odličnu suradnju sa osječkim putničkim agencijama koje dovode turiste s riječnih kruzera, što je godišnje nekoliko stotina posjetitelj a dolaze i organizirane skupine djece iz raznih krajeva Hrvatske. Voljela bih kad bi bila bolja suradnja s brodskim osnovnim i srednjim školama što nastojimo uraditi i provedbom projekta Galerokaz i radionicama koje ćemo provoditi još godinu i pol. Kroz te programe naime nastojimo pokazati i školama da se prostor Galerije može iskoristiti na puno načina i ne biti samo prostor kroz koji će učenici prošetati i čuti dvadesetak rečenica o Branku Ružiću, nego to može biti prostor gdje se može održati nastava ne samo o likovnoj umjetnosti. Imali smo naime i ciklus radionica pripovijedanja u muzejskom okruženju što je u svijetu danas jako popularno a cilj mu je razvijanje govornih vještina i pripovjedačkih tehnika inspiriranih upravo stalnim postavom muzeja", dodaje ravnateljica.

I danas su prostor Galerije oživjeli vrtićarci Dječjeg vrtića „Seka i Braco" jer je misija zaposlenika Galerije odgajati publiku od najmlađe dobi, ne zbog toga da bi postali poznati umjetnici (mada ni to nije isključeno) nego da se nauče gledati umjetničko djelo, cijeniti nečiji uloženi trud. U Galeriji su u sklopu Galerokaza održavane ljetne radionice, koje su, prema povratnim informacijama sudionika doista urodile plodom.

„Nadam se da smo na dobrom putu odgajanja likovne publike koja će se vraćati Galeriji Ružić, IS Becić, Spomen domu Tadijanovića…ali i svim kulturnim prostorima u svijetu" veli Tekić.

Kazališna družina I. B. Mažuranić kao partner na projektu radi interaktivnu predstavu koju će iduće godine u prostoru Galerije izvoditi za posjetitelje. Likovi u predstavi su djela iz stalnog postava Galerije, pa i sam „krivac" za sve, Branko Ružić, koji bi zasigurno bio presretan svojom Galerijom koja nije mauzolej nego odiše životom i dječjim smijehom.

Osim što je poznati kipar i slikar Branko Ružić je puno i pisao pa književni segment zaokružuje njegovu umjetničku ličnost. Bio je i likovni pedagog, napisao je priručnik o likovnom odgoju „Djeca crtaju" i radio sa svim uzrastima djece od vrtićke dobi do studenata. „Na tom tragu slijedit ćemo njegovu pedagošku crtu, da bude putokaz u radu i prezentaciji cjelokupnog njegovog djela", kaže ravnateljica za Ružića koji je, prema mnogim znalcima, u samom vrhu suvremenog kiparstva u Hrvatskoj. „Njegova specifičnost je u tome što je zapravo uvijek bio svoj i što je uvijek tražio osobni umjetnički put iako mu je to nekada možda donosilo negativnu reakciju okoline. Realizirao je brojne spomenike na otvorenom i zastupljen je u svim hrvatskim zbirkama kiparstva no i stranim tako da je poznat i na međunarodnoj likovnoj sceni" dodala je.

A prije neki dan postavljena izložba u LS Becić pod nazivom „Vrata, varijacije" govori upravo o takvim Ružićevim radovima. „Poticaj za izložbu su bila naime sisačka vrata, koje je Ružić izradio u koloniji Željezare Sisak 1984.godine a koja su kao i većina skulptura postavljena u urbanom prostoru toga grada, ali se o njima nije vodila adekvatna briga i ona su nakon pola stoljeća u jako lošem stanju pa u čuvaonici čekaju restauraciju za što su potrebna pozamašna sredstva. Izložbom smo željeli ukazati na važnost očuvanja skulptura na otvorenom jer njih je u Hrvatskoj malo, a osim u Dvorcu Jakovlje, to je aleja skulptura uz savski nasip u Zagrebu te sisačka Željezara. Da se inače vodi konstantna briga o skulpturama izbjegli bi se skupi restauratorski zahvati", smatra ravnateljica Galerije.

Branko Ružić zaslužuje pozornost posebice u godini koja bilježi njegovo rođenje prije cijelog stoljeća, pa će tako u istoimenoj Galeriji, prof.Patricija Počanić, sa Odsjeka za povijest umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta u četvrtak 26.rujna od 18 sati, održati predavanje o Ružićevim skulpturama i arhitekturama, a spominjana vrata su jedan primjer takve skulpture što je Ružić često koristio kao motiv. Zanimala ga je arhitektonska čvrstoća i jednostavnost što primjenjuje i u kasnijim svojim skulpturama. U istom prostoru, 1.listopada, brodske male ljubitelje umjetnosti očekuje radionica muzejskog pedagoga Marijan Bogatić, iz Gradskog muzeja Sisak koji će sa vrtićkom djecom i osnovnoškolcima održati radionice vezano uz izložbu.

U sklopu projekta Galerokaz, koji se odvija u Galeriji Ružić, prema riječima ravnateljice uskoro slijedi premijera predstave koja je ovdje pripremana. Djeca su naime sukreatori predstave čija je zadaća oživjeti stalni postav Galerije Ružić. Kazališna družina I. B. Mažuranić kao partner na projektu radi interaktivnu predstavu koju će iduće godine u prostoru Galerije izvoditi za posjetitelje. Likovi u predstavi su djela iz stalnog postava Galerije, pa i sam „krivac" za sve, Branko Ružić, koji bi zasigurno bio presretan svojom Galerijom koja nije mauzolej nego odiše životom i dječjim smijehom. Sudionici predstave su i vrtićarci koje smo zatekli u Galeriji, odnosno njihovi radovi - ptičice od papira koje će također biti „glumice" u predstavi. To ih veseli, kažu, i rado će ponovo doći. A to je upravo i smisao svih aktivnosti zaposlenih u Galeriji.