Najveći broj stradalih je bio u Ukrajini tijekom Holodomora, genocida koji je proveo Staljin suzbijajući nacionalnu politiku Ukrajine, a u kojem je od gladi umrlo 5-10 milijuna Ukrajinaca.
KOMUNIZAM je politčka i socijalna doktrina i praksa po kojoj vlasništvo, osobito sredstva rada, pripada zajednici (komuni) a ne pojedincu, čime se ostvaruju pretpostavke besklasnog društva. S tim u vezi je i nauk i praksa rušenja kapitalističkog društva revolucionarnim, tj. nasilnim sredstvima. Također, komunizam je i naziv za besklasno društvo uopće, ili, po Karlu Marxu, druga (nakon socijalizma) viša faza takvoga društva.
Ideja o pravu zajednice nad ukupnim vlasništvom u društvu, njegovom pravednom razdiobom, uključujući i razdiobu potrošnih dobara, veoma je stara, te se nalazi i u mnogim religijama. No, od sredine XIX. st., najprije u Francuskoj, ona se radikalizira u političku akciju i organizaciju za uspostavu, pa i nasilnu provedbu, takvog stanja. Od Pariške komune (1872.) do Oktobarske revolucije (1917.), komunizam se osobito vezuje za "revolucionarni" dio radničkog pokreta, nasuprot "revizionističkom", te se uglavnom na toj osnovi (uz složene odnose) razlikuje i njegovo komunističko nasuprot socijalističkog i socijaldemokratskog krila.
Kada komunisti osvajaju vlast u Rusiji, ta se razlika i zaoštrava, te ruski tip komunizma (lenjinizam, boljševizam, u najdrastičnijem vidu-staljinizam), koji zagovara diktaturu proletarijata nad klasnim neprijateljem, tj. vlast revolucionarne države i partije kao radničke "avangarde" nad društvom u cjelini, postaje obvezatan obrazac koji se nameće radničkom pokretu u svijetu.
U svijetu su svi komunistički režimi producirali veliki broj stradanja svojih građana. Najviše je žrtava ostalo iza komunističkog režima Josifa Staljina u Sovjetskom Savezu koji je vladao SSSR-om od 1929. do 1953. Posebice se to odnosi na razdoblje 1929.-1939. kada je stradalo oko 15 milijuna Sovjeta. Najveći broj stradalih je bio u Ukrajini tijekom Holodomora, genocida koji je proveo Staljin suzbijajući nacionalnu politiku Ukrajine, a u kojem je od gladi umrlo između 5.000.000 i 10.000.000 Ukrajinaca.
U bivšoj Jugoslaviji najmasovniji zločin komunističke jugoslavenske vlasti se dogodio 1945. na kraju Drugog svjetskog rata kada je stradalo oko 50.000 ljudi (Vladimir Žerjavić), neki govore i o preko 100.000 ubijenih. Najveći dio stradalih odnosio se na pripadnike vojnih postrojbi iz NDH koji su se predali Britancima u svibnju 1945., da bi ih oni potom izručili jugoslavenskoj vojsci, tj. partizanima.
