Kao što je najavljeno, donosimo treći dio znanstvenog rada ''Brodski list i svijet 1947.-1949.'' autora Mladena Baraća, prof., znanstvenog novaka Hrvatskog instituta za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. (SBplus.hr)
Rad analizira tekstove vanjskopolitičke rubrike slavonskobrodskog tjednika Brodski list u razdoblju 1947. – 1949., u kontekstu početne etape hladnoratovskog sukoba, koji su predvodile svjetske supersile Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez. Uz ovu analizu, rad rekonstruira propagandni rad tadašnjeg novinstva, čiji je vjerodostojan primjer i pisanje Brodskog lista, koji se nalazio pod okriljem slavonskobrodske gradske organizacije Narodne fronte.
Sovjetski Savez–od posvemašnjeg uzora do početka odmaka (I)
U ovom razdoblju, prije Staljinova i Titova sukoba, vrlo važan čimbenik u ideološkoj nadogradnji bilo je izgrađivanje kulta ličnosti, u ovom slučaju Staljinova, kao i glorificiranje drugih značajnih simbola revolucije na stranicama brodskog tjednika. BL je 20. prosinca 1947. čestitao rođendan Josifu Visarionoviču Staljinu, poručivši kako: "Cijeli slobodoljubivi svijet slavi taj dan kao dan smotre snaga demokratskog svijeta u borbi za izvojevanje mira i demokracije.” Uredništvo je u servilnom duhu navelo kako: "Građani grada Broda i okoline slave 68. rođendan generalisimusa Staljina u znaku velikih pobjeda na polju privredne i kulturne izgradnje zemlje, – u znaku ispunjenja prve godine naše pjatiljetke. Udvostručeni napori na izvršenju plana neka budu čestitka građana Broda vođi i učitelju svih slobodoljubivih naroda svijeta-genijalnom rukovodiocu drugu Staljinu.”
"Građani grada Broda i okoline slave 68. rođendan generalisimusa Staljina u znaku velikih pobjeda na polju privredne i kulturne izgradnje zemlje, – u znaku ispunjenja prve godine naše pjatiljetke...''
Infantilna ideološka povezanost tadašnje Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom manifestirala se na lokalnoj razini na različite načine, primjerice, 22. veljače 1948. u slavonskobrodskom Domu kulture održana je svečana proslava 30. godišnjice osnutka Crvene armije, u organizaciji Društva za kulturnu suradnju Hrvatske sa SSSR-om. Program proslave obuhvaćao je izvođenje sovjetske, potom jugoslavenske himne, uz održavanje predavanja o povijesti Crvene Armije i izvođenja njezine koračnice.
Afirmativan stav brodskog tjednika prema SSSR-u i socijalističkom bloku zemalja bio je pod vidljivim utjecajem tiražnijih jugoslavenskih listova poput, primjerice, lista Naprijed, koji je, također, imao posebnu rubriku o SSSR-u (slično rubrici iz Vjesnika naslovljenoj "Iz bratskog Sovjetskog Saveza”), a koja je popularizirala brojne segmente iz života u ovoj zemlji. Poslije će, nakon zaoštravanja jugoslavensko-sovjetskih odnosa, BL preuzeti dio kritičkog stava lista Naprijed prema politici SSSR-a, u kontekstu Rezolucije Informbiroa, najprije s blažim i umjerenijim reagiranjima, a poslije i vlastitim udjelom u žestokoj kampanji usredotočenoj na, u očima jugoslavenskog rukovodstva, sovjetsko ideološko i praktično odstupanje od marksizma-lenjinizma, kao i osudu staljinističkog hegemonizma nad malim zemljama, što se, napose, odvija u razdoblju od 1950. nadalje.
Već po sadržaju premijernog izvješća iz SSSR-a može se uočiti jednoliko profilirana poruka, koja se temeljila na uspjesima gospodarstva kao najvažnijeg segmenta općeg napretka socijalističkog društva, prema propagandističkom filosovjetskom obrascu koji će se, sa sličnim sadržajima, učestalo pojavljivati do druge polovice 1949. Naime, brodski tjednik je u trećem broju prvi put objavio rubriku "Vijesti iz svijeta”, u sklopu koje su prve vijesti iz SSSR-a izvještavale o obilježavanju tridesete godišnjice Oktobarske revolucije, pri čemu je 159 sovjetskih umjetnika proglašeno narodnim umjetnicima. Ujedno, ovaj tekst bio je dopunjen vijestima o povećanju proizvodnje šećera u SSSR u odnosu na prethodnu godinu, sovjetskoj pomoći Poljskoj u žitu, povratku Armenaca iz SAD-a u domovinu te proizvodnji 10 000-og kamiona tipa Gaz-51 u tvornici automobila Molotov,"najvećoj u Europi”, kako je autor titulira.
U tekstovima se naglašava gospodarska moć i sveopći napredak sovjetskog društva
Naglašavala se sovjetska miroljubiva orijentiranost, naspram militarističke politike zapadnih sila.
Tijekom 1948. vijesti iz Sovjetskog Saveza dominantno su obilovale informacijama iz gospodarstva (npr. planovi o isušivanju močvarnog područja zapremine 120 000 000 hektara na području Bjelorusije) te sovjetskoj gospodarskoj pomoći ostalim socijalističkim zemljama (npr. pomoć Rumunjskoj u sirovom pamuku), s ciljem naglašavanja solidarnosti između komunističkih saveznika, ali i prikazivanja SSSR-a kao odgovornog predvodnika socijalističkog tabora. Ujedno se naglašavala i sovjetska miroljubiva orijentiranost, naspram militarističke politike zapadnih sila.
Nadalje, početkom travnja 1948. BL je javio o velikom porastu proizvodnje crne metalurgije u SSSR-u, obnovi i izgradnji novih martenovih, električnih i koksovih peći, koje će omogućiti daljnji rast proizvodnje metala, uz informaciju o rekorderkama socijalističkog natjecanja, četirima lenjingradskim preljama, što je ukazivalo na još jedno važno obilježje popularizacije rada u socijalističkom društvu – isticanje individualnih zasluga u kolektivnom naporu. U sklopu ovog bloka vijesti, obznanjeno je proširenje kapaciteta glasovitog crnomorskog lječilišta i odmarališta Soči, što je sadržajno odudaralo od većine sadržanih vijesti iz SSSR-a, mahom vezanih za industriju i poljoprivredu.
Zanimljiv dodatak promociji sovjetskog gospodarstva predstavljale su često objavljivane crtice iz svakodnevnog života sovjetskih radnih kolektiva te njihovih sudjelovanja u petogodišnjim ekonomskim planovima. Shodno tome, isticana su poboljšanja životnih uvjeta i socijalnog standarda stanovništva, napose seljaštva i radništva, primjerice, kroz podizanje kvalitete medicinskih usluga.
Kolhozi, gradnja ''đinovske'' centrale, spolna ravnopravnost, žene piloti...
Uz vijesti iz SSSR-a, u sklopu rubrike "Vijesti iz svijeta”, povremeno je objavljivana rubrika "Vijesti iz SSSR-a” s uglavnom istovrsnim temama, ponajprije gospodarske tematike, ponajviše posvećene poljoprivredi. Tako je propagiran sovjetski sustav kolhoza, što je trebalo ići u prilog sličnim jugoslavenskim stremljenjima (agrarnoj kolektivizaciji). Članak o sastanku najuspješnijih kolhoza moskovske oblasti opisivao je ovaj događaj kao "veliku svečanost sovjetskih poljoprivrednika”, na kojem su pojedini delegati referirali o postignućima svojih kolhoza, kao i o metodama rada.
U povodu obilježavanja 1. svibnja (1948.), Međunarodnog praznika rada, prigodni broj BL-a bio je posebno uređen, dok je naslovnicu krasila crvena boja, za razliku od dotadašnje crno-bijele varijante. U ovom broju, rubrika "Vijesti iz Sovjetskog Saveza” prigodno je obilovala većim brojem vijesti gospodarske tematike. Tako je brodsko čitateljstvo doznalo za gradnju nove "džinovske” hidrocentrale na rijeci Kami, koja je, prema svom kapacitetu, trebala biti druga po snazi u SSSR-u, a koja će, uz proizvodnju energije, doprinijeti razvoju riječnog prometa i industrije. Glede poljoprivrede, za proljeće 1948. na kolhozima Gruzije, Ukrajine i RSFSR-a najavljeno je sijanje granate pšenice koja se odlikovala krupnim razgranatim klasom.
O svekolikoj naprednosti SSSR-a, koja je uključivala i spolnu ravnopravnost, trebala je posvjedočiti i vijest o velikom broju žena pilota, koje su za vrijeme "Velikog otadžbinskog rata”, kako ga nazivaju u članku, služile u ratnom zrakoplovstvu Crvene armije. Mnoge od njih, nagrađene titulom heroja SSSR-a, nastavile su služitiu civilnom zrakoplovstvu kao piloti, mehaničari i radiotelegrafisti. O neposustajućem radnom elanu sovjetskog radništva izvještavala je i vijest kako je deset kijevskih poduzeća prije isteka roka ispunilo četveromjesečne planove proizvodnje, dok je 400 radnika kijevskih poduzeća već ispunilo svoje petogodišnje norme.
Propagandno konstruiranje uljepšane slike o SSSR-u nije ponudilo nijednu informaciju o nepovoljnostima ili zaprekama koje su bile prisutne u gospodarstvu ove zemlje. Čitateljstvo nije ni po čemu moglo naslutiti kako je stvarnost sovjetskog gospodarstva bila sasvim drukčija od idealiziranih izvješća na stranicama BL-a. Nakon hvalospjevnih svibanjskih tekstova o SSSR-u, tijekom ljeta 1948. postupno dolazi do prvih znakova razlaza između Jugoslavije i zemalja potpisnica Rezolucije Informbiroa, predvođenih SSSR-om.
U subotu (6. travnja) donosimo četvrti nastavak.
