Kao što je najavljeno, donosimo posljedni (zaključni) nastavak znanstvenog rada ''Brodski list i svijet 1947.-1949.'' autora Mladena Baraća, prof., znanstvenog novaka Hrvatskog instituta za povijest -Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. (SBplus.hr)
Propagandno-agitacijska namjera u stvaranju percepcije ostatka svijeta
Analizom tekstova o međunarodnim odnosima, odnosno, vanjskopolitičke rubrike u Brodskom listu u razdoblju od 1947. do 1949. rekonstruiraju se važne karakteristike etatističkog i autoritarnog društva, kakvo je bilo u ondašnjoj Jugoslaviji, odnosno, precizira se uloga državnih medija u jednostranačkim uređenjima. Stoga, neizbježan je dojam kako je brodski tjednik, po uzoru na ostale jugoslavenske medije, nastojao izgraditi svijest kako se i na vlastitoj lokalnoj razini može postići sovjetski model revolucionarne izgradnje socijalizma.
Ovakav medijski sustav podrazumijevao je isključivo jednosmjeran oblik komuniciranja. Sustav odabira članaka i tekstova s međunarodnom tematikom dokazuje propagandno-agitacijsku namjeru u stvaranju percepcije ostatka svijeta, prema interesu vladajuće strukture, koja je medije koristila kao instrument mobilizacije i indoktrinacije građana. Pri tome su ideološka obilježja (klasna borba, izgradnja socijalizma i dr.) predstavljala kritički okvir evaluacije aktualnih događaja i međunarodnih subjekata, pri čemu se namjerno stvarala slika "dvaju svjetova” (SSSR naspram SAD-a, komunistički blok zemalja naspram kapitalističkog bloka).
Antizapadnjačka retorika koja je negirala sve aspekte kapitalističkog, buržoaskog svijeta
Posljedično, rijetke su bile vijesti koje su dolazile iz međunarodnih izvora, a koje nisu bile ideološki pristrane. Sažetost i propagandna uokvirenost sadržaja u vijestima nisu ostavili mjesta niti su predvidjeli detaljnije analize i alternativna gledišta na zastupljenu problematiku, osim ako i sami nisu bili dodatak već profiliranoj poruci teksta. Među najbitnija obilježja profiliranja vanjskopolitičkih vijesti u razdoblju od 1947. do 1949. možemo izdvojiti privrženost internacionalnim idealima marksizma-lenjinizma, koje nije izgubilo na snazi čak ni nakon raskida Titove Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom.
Iduća bitna značajka bila je antizapadnjačka retorika koja je negirala sve aspekte kapitalističkog, buržoaskog svijeta. Neumjerenost i ishitrenost u osudi Zapada bila je odlika jugoslavenskih medija kojima se naglašavala ideološka ustrajnost i pravovjernost komunističke Jugoslavije, unatoč njezinu izopćenju od strane najmoćnije i najuglednije komunističke partije / države na svijetu.
Tekstovi Brodskog lista su bili dodatak ideološkom preodgoju i indoktrinaciji čitateljstva
Prevladavajući propagandni utjecaj u zastupljenoj tematici vijesti zasigurno dovodi u pitanje vjerodostojnost čitateljstvu ponuđenih informacija, mada, kredibilitet sadržaja u analiziranim tekstovima ne predstavlja primarni predmet interesa ovog rada, već su to oblici, sadržaj i poruke propagande unutar fizionomije tekstova.
Na koncu, tekstovi vanjskopolitičke rubrike Brodskog lista u početnoj etapi hladnoratovskog sukoba nisu bili namijenjeni pukom informiranju, već su bili dodatak ideološkom preodgoju i indoktrinaciji čitateljstva na poziciji internacionalnog marksizma-lenjinizma, koji će, spletom okolnosti, sve više dobivati prevagu u obliku specifičnog jugoslavenskog doživljaja međunarodnih odnosa, pod utjecajem odmaka od SSSR-a i neodržive međunarodne izolacije u kojoj se Jugoslavija nakon toga našla.
U prilogu se nalazi cjeli članak Mladena Baraća ''Brodski list i svijet 1947.-1949.'
PDF Dokument
mbarac_prilozi.pdf
PDF Dokument
Brodski list i svijet 1947.-1949..pdf
