Kako je objavljivanje stručnih i znanstvenih radova na news portalima neuobičajeno, rijetko ih ima, ili ih uopće nema, zbog posebnosti koje podrazumijeva portalski tip medija (konkretne informacije, kratke vijesti, intervjui, kolumne 2-3 kartice i sl.), osim ako se ne radi o specijaliziranim portalima koji prate pojedina znanstevna područja (nažalost u Hrvatskoj je i takvih vrlo malo), niti SBplus, do sad, nije objavljivao takve sadržaje.

Ti su članci obično prestručni i predugi za koncentraciju prosječnog posjetitelja news portala, osim ako se radi o sadržaju koji je ipak prilagođen širem čitateljstvu pa se objavljuje ''feljtonistički'', u nastavcima. Takvih primjera ima dosta u dnevnom tisku.

Historiografske ili povijesne teme su obično dobro prihvaćene u javnosti pogotovo ako se radi o suvremenoj ili bližoj povijesti i o njima većina ima svoje mišljenje pa ćemo zbog toga i početi s temom iz tog znanstvenog područja. Kako objavljivanje stručnih i znanstvenih sadržaja, koji nisu do sada objavljeni on-line, može biti informativno i edukativno za navedene posjetitelje, ali i korisno za promociju znanosti i mladih znanstvenika, očekujemo i konstruktivan doprinos čitatelja SBplusa sadržajima koji će biti ovdje prezentirani.

Svi radovi bit će objavljivani uz dopuštenje samih autora, a teme će biti uglavnom lokalnog karaktera. Prvo ćemo objaviti članak ''Brodski list i svijet 1947.-1949.'' Mladena Baraća,prof. znanstvenog novaka Hrvatskog instituta za povijest-Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod. Članak je ove godine objavljen u publikaciji pod nazivom Prilozi za povijest Broda i okolice-knjiga 1 u izdanju brodske podružnice instituta za povijest.

Članak će ići u nastavcima, svaki dan jedan dio, bez bilješki (fusnota), a u zadnjem će nastavku, kao prilog, biti objavljen cijeli članak u PDF formatu. (SBplus.hr)

Rad analizira tekstove vanjskopolitičke rubrike slavonskobrodskog tjednika Brodski list u razdoblju 1947. – 1949., u kontekstu početne etape hladnoratovskog sukoba, koji su predvodile svjetske supersile Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez. Uz ovu analizu, rad rekonstruira propagandni rad tadašnjeg novinstva, čiji je vjerodostojan primjer i pisanje Brodskog lista, koji se nalazio pod okriljem slavonskobrodske gradske organizacije Narodne fronte.

Brodski list–organ Narodne fronte Slavonski Brod (dalje BL), tjednik za područje grada Slavonskog Broda i njegove okolice, pokrenut je 29. studenog 1947., pod izdavačkim okriljem slavonskobrodskog Gradskog odbora i kotarske organizacije Narodne fronte. Od br. 4 (24. siječnja 1948.), dodatak službenom nazivu lista glasio je "Organ Narodne fronte grada i kotara Slavonski Brod”. Prema navodu uredništva, uloga novina bilo je upoznavanje "trudbenika” iz grada Slavonskog Broda i okolnih naselja s važnijim događajima, kako lokalnih, tako i svjetskih razmjera. Uz to, naglašeno je kako je glavni cilj tjednika "pomaganje radnog naroda”, kako bi se što efikasnije i brže ostvarili zadaci postavljeni Petogodišnjim planom. 

Prema navodu uredništva, uloga novina bilo je upoznavanje "trudbenika” iz grada Slavonskog Broda i okolnih naselja s važnijim događajima, kako lokalnih, tako i svjetskih razmjera.

Narodna fronta je predstavljala, dok je na područjima urušene Kraljevine Jugoslavije trajao antifašistički ustanak i socijalistička revolucija, instrument okupljanja širokih narodnih masa i raznih antifašistički orijentiranih političkih opcija, pod čvrstim vodstvom Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Nakon pobjede partizanskog pokreta predvođenog KPJ, Narodna fronta imala je važnu ulogu u konstituiranju nove vlasti i njezinu legitimiranju. Ujedno, u poslijeratnom razdoblju, ova se organizacija transformirala iz masovnog antifašističkog (partizanskog) pokreta u politički monolitnu "općenarodnu organizaciju”, koja je provodila projekt socijalističke preobrazbe društva i stvaranja "narodne demokracije” kao prijelaznog razdoblja prije uspostave socijalističkog poretka. Treba reći kako je Narodna fronta, nakon Drugog kongresa Narodne fronte Jugoslavije (26.-28. rujna 1947.), izgubila deklarativno obilježje političkog pluralizma, ostavši svojom funkcijom podređena KPJ, odnosno, zadacima odgajanja "masa za socijalizam”, čime se pretvorilau organizaciju za prevladavanje jaza između Partije i ostalog stanovništva.

Brodski list je pripadao skupini od 22 lokalna lista, mahom tjednika, koji su izlazili u Hrvatskoj u prvim godinama nakon završetka Drugog svjetskog rata (poput Daruvarskih vijesti, Glasa Podravine, Goranskogt jednika, Varaždinskih vijesti, Glasa Zadra, Glasa Međimurja, Šibenskog lista, Dubrovačkog vjesnika, Vinkovačkihnovosti, Vukovarskih novina, sisačkog Jedinstva, karlovačkih Naših novina), pod okriljem lokalnih organizacija Narodne fronte.

Naklada tjednika iznosila je 3000 primjeraka. Uz informativno praćenje aktualnih zbivanja i propagandno promicanje društveno-gospodarskih zadataka u sklopu opće socijalističke preobrazbe društva, uredništvo je poručilo kako će tjednik pomoći radničkom kolektivu u kulturno-prosvjetnom, ideološkom i teoretskom uzdizanju. Paralelno s ovim, BL je od prvog broja agresivno sugerirao ideju socijalističkog razvoja kao jedinu prihvatljivu i ujedno optimalnu opciju svekolikog društvenog razvoja. Ovakvo usmjerenje bila je najznačajnija karakteristika tadašnjeg jugoslavenskog novinarstva, koje je, prema uzoru na sovjetski medijski sustav, obavljalo funkciju kolektivnih propagandista, agitatora i organizatora.

Ovakvo novinarstvo temeljilo se na jednostranačju, autoritarnom vodstvu Komunističke partije, a mediji su bili isključivo u državno-partijskom vlasništvu, u čijem su interesu vršili transmisiju prema "narodnim masama”.

Ovakvo novinarstvo temeljilo se na jednostranačju, autoritarnom vodstvu Komunističke partije, a mediji su bili isključivo u državno-partijskom vlasništvu, u čijem su interesu vršili transmisiju prema "narodnim masama”. Pod čvrstim nadzorom Narodne fronte, politički ideologizirani tekstovi BL-a bili su, ponajprije, orijentirani na lokalno gospodarstvo i društveno-politička zbivanja te, u nešto manjem obimu, na lokalne kulturne i športske događaje. U gospodarskim temama ponajviše se naglašavala uloga i prisutnost organizacija Narodne fronte kao predvodnika razvoja, poput, primjerice, sudjelovanja njezinih pripadnika u različitim radnim akcijama kao što su bile izgradnja "omladinske pruge” Sarajevo–Šamac te pošumljavanje i izgradnja zadružnih domova na području brodskog kotara.

Dakle, BL je afirmativnim pisanjem o radu i ulozi Partije te organizacija Narodne fronte ispunjavao zadatke predodređene unutar državnog sustava agitacije i propagande. Neki istraživači medijsko-propagandne djelatnosti u drugoj Jugoslaviji, poput Z. Radelića, navode ideološku bliskost, pa gotovo i suštinsku poistovjećenost tadašnje Jugoslavije s komunističkim Istokom na medijskom polju, napose kroz sustav odabira i prezentiranja vijesti. Primjerice, vijesti iz komunističkih zemalja isključivo su svjedočile o "uspjesima i lijepim stranama života”, dok su vijesti s kapitalističkog Zapada, naročito iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Velike Britanije, izvještavale o militantnom imperijalizmu, štrajkovima, lošem gospodarskom stanju, rasizmu, nezadovoljstvu građana i ugnjetavanju radničke klase. Radelić ovu vrstu medijskog izvještavanja naziva "vrlo rafiniranom neizravnom promidžbom”, koja je temeljito obilježila i pisanje BL-a. 

Rubrika vanjskopolitičkih vijesti BL-a u razdoblju od 1947. do 1949. bila je neredovita te je svojim opsegom obuhvaćala različite teme iz tadašnjeg, na političke blokove, podijeljenog svijeta. Pritome se naglašavala podjela na "slobodne, napredne i demokratske” zemlje predvođene Sovjetskim Savezom (SSSR), naspram "ugnjetavačkog, imperijalističkog, porobljivačkog” – kapitalističkog bloka zemalja na čelu sa SAD-om.

Najveći broj objavljenih tekstova iz vanjskopolitičke rubrike brodskog tjednika predstavljale su prenesene vijesti iz većih jugoslavenskih dnevnih novina (Vjesnik, Narodni list, Borba) i tjednika (Naprijed), uz znatan broj preuzetih vijesti od različitih svjetskih novinskih agencija (Reuters, TASS). Manji dio tekstova iz vanjskopolitičke rubrike predstavljale su vijesti preuzete iz stranih novinskih tiskovina, kao što je i općenito vrlo mali broj vanjskopolitičkih tekstova, preuzetih iz drugih medija, bio popraćen dodatnim komentarom BL-a.

U konačnici, vanjskopolitički tekstovi u BL-u u razdoblju od 1947. do 1949. predstavljaju uvođenje brodskog čitateljstva u hladni rat, naravno, kroz percepciju službene komunističke propagande, karakteristične za drugu Jugoslaviju tog vremena.

Sutra donosimo drugi dio pod nazivom Međunarodni odnosi u svijetu 1945. – 1950.