SLAVONSKI BROD - U obrazloženju proračuna Grada Slavonskog Broda za 2021. godinu, kao jedan od prioriteta, navedena je izgradnja pješačko-biciklističkog nadvožnjaka preko željezničke pruge. Na sjednici u prosincu 2020. kada se odlučivalo o proračunu, gradonačelnik Mirko Duspara je pojasnio kako se radi o nadvožnjaku koji bi povezao sjeverni i južni dio grada, točnije spojio bi se na veliki kružni tok na Glogovici.

Sam projekt izgradnje pješačko-biciklističkog nadvožnjaka ušao je i u Plan urbane mobilnosti urbanog područja Slavonski Brod koji je izradio Prometni fakultet iz Zagreba i koji je Gradsko vijeće Grada Slavonskog Broda usvojilo (16 glasova za i 2 suzdržana) na svom posljednjem zasjedanju u 2020. godini.

Prije par dana je u javnost izašao kratak video zapis u kojem je vidljivo kako bi trebao izgledati taj pješačko-biciklistički nadvožnjak. Iz toga razloga zamolili smo gradsku upravu da nam pošalju fotografije nadvožnjaka te da nam pojasne zašto su se odlučili za izgradnju toga objekta.

"Želimo se približiti europskim gradovima kao što je npr. Kopenhagen (Danska) koji godinama nosi titulu 'Bike friendly city' i to kao vodeći u svijetu i u kojem se oko 60 posto prometa odvija biciklom".

- Kako bi grad Slavonski Brod sutra postao "Grad prijatelj biciklista" potrebno je danas ulagati u biciklističku infrastrukturu s ciljem smanjenja zagađenja okoliša, ali i promoviranja zdravog načina života, posebice među mladima. Želimo se približiti europskim gradovima kao što je npr. Kopenhagen (Danska) koji godinama nosi titulu „Bike friendly city" i to kao vodeći u svijetu i u kojem se oko 60 posto prometa odvija biciklom. U Slavonskom Brodu danas imamo oko 40 km biciklističkih staza, a trenutno je u provedbi i projekt izgradnje dodatnih 16,5 km biciklističke mreže. Radi se o projektu koji je ukupno vrijedan 21 milijun kuna od kojih je 85 posto sufinancirano u sklopu ITU mehanizma, tj. iz EU fondova. Također, pri kraju smo i sa projektiranjem dodatnih 50 kilometara biciklističkih staza u Slavonskom Brodu.-rekli su nam u gradskoj upravi.

- Svjesni smo da nije dovoljno samo ulagati u gradske biciklističke staze, već moramo investirati i u parkirališta ili spremišta za bicikle (otvorena i zatvorena), ali i u edukaciju, pa zato planiramo raditi i biciklistički edukacijski park za djecu. Obzirom da grad Slavonski Brod ima određena prostorna ograničenja (rijeka Sava, autocesta, željeznička pruga, kanal Glogovica…) potrebno je ulagati i u infrastrukturu kojom bi se mogla premostiti ta ograničenja. Jedno od takvih planiranih rješenja je i izgradnja pješačko-biciklističkog nadvožnjaka preko željezničke pruge koji bi spojio kružni tok na Glogovici (kod ulaza u naselje Andrije Hebranga) na jugu, sa Željezničkom ulicom na sjeveru, prema Osječkoj ulici. Takav objekt bi omogućio građanima da ne moraju silaziti sa bickla dok prelaze željezničku prugu. Tim rješenjem bi smanjili potrebu biciklista da koriste pješački pothodnik u Osječkoj ulici (koji je u ingerenciji Hrvatskih cesta), ili da ilegalno prelaze preko pruge, čime se stavljaju u neposrednu opasnost od naleta vlaka. Smanjila bi se potreba i za ilegalnim prelaskom pruge kod Glogovice. Izgradnja pješačko-biciklističkog nadvožnjaka planira se sredstvima iz EU fondova, točnije u sklopu nove financijske perspektive 2021.-2027.-za SBplus kazali su iz Grada Slavonskog Broda.

"Takav objekt bi omogućio građanima da ne moraju silaziti sa bickla dok prelaze željezničku prugu. Tim rješenjem bi smanjili potrebu biciklista da koriste pješački pothodnik u Osječkoj ulici, ili da ilegalno prelaze preko pruge, čime se stavljaju u neposrednu opasnost od naleta vlaka". 

Pokušali smo saznati ima li igdje u Hrvatskoj izgrađen sličan objekt ovome koji planira graditi Grad Slavonski Brod kako bi ih mogli usporediti, međutim uz sav naš napor nismo pronašli niti jedan sličan projekt. Pješačkih nathodnika (preko pruge ili ceste) ima dosta izgrađeno u Hrvatskoj, pa se tako jedan takav nalazi se i u Slavonskom Brodu (između željezničkog kolodvora i Budakove ulice), ali mu je, obzirom na vrijeme izgradnje (sredina 1980.-ih), potrebna ozbiljna rekonstrukcija ili gradnja potpuno novoga objekta.

Međutim, u potrazi za primjerima izvan Hrvatske otkrili smo biciklističke nadvožnjake ili mostove u Danskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Belgiji itd. To su zemlje koje ulažu značajna sredstva u biciklističku infrastrukturu, pa će gradovima u Hrvatskoj trebati dosta vremena da se približe standardima u tim zemljama. Svakako je pozitivno da postoje primjeri dobre prakse koji se mogu primijeniti i u Slavonskom Brodu, bez obzira što se radi o gradu koji je možda 10 i više puta manji od gradova koje želi koristiti kao uzor.