Demokratski sustav slabost pokazuje i kad parlament ne usvaja izvješća pučkog pravobranitelja , već ih samo prima na znanje
SLAVONSKI BROD – Koordinacija za ljudska prava Brodsko-posavske županije organizirala je tribinu pod nazivom "Ljudska prava i hrvatska europska perspektiva". Tribina je organizirana na poticaj vladinog Ureda za ljudska prava, a glavni gost tribine bio je
Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade RH.
Uzelac je svoj nastup započeo tvrdnjom da je unatoč često spominjanom pojmu borbe za ljudska prava, sam pojam nedovoljno poznat čak i među intelektualcima. "Kada kažemo ljudska prava, mnogi ne znaju za što se to točno borimo. Nije svako pravo ljudsko pravo. Samo dio prava koje ljudi imaju su ljudska prava. To je onaj dio prava koji nam potencijalno može kršiti naša vlast, država, županija, grad, općina, službenik, bankar.. bilo tko tko ima ovlast, tko ima vlast da zavodi red među nama. Ti ljudi često umjesto da služe nama okrenu uloge i mi služimo njima.Ovo 21. stoljeće je vrijeme kada su umovi čovječanstva shvatili da je kvalitet ljudskog života ovisan o mjeri zaštite tih ljudskih prava", rekao je S.Uzelac.
Vezano uz europski sustav vrijednosti ljudskih prava Uzelac je podsjetio kako je taj sustav nastao na prostoru iz kojeg su u prošlom stoljeću krenula dva svjetska rata i na kojem su nastala dva totalitarna sustava. I ratovi i sustavi odnjeli su desetke milijuna ljudskih života.
"Ne treba sakrivati naše nevolje od svijeta, kad ih svijet pozna. U Hrvatskoj se treba boriti protiv naših nedaća na dostajanstven način, istinama našim", ističe Ante Klarić
"Upravo ta Europa, najviše protežira ljudska prava. Mada nije savršena takva Europa je mjesto u koje valja ići baš zbog čovjeka i kvalitete njegovog života", istakao je S.Uzelac dodajući kako je Vlada donošenjem zakonskih normi dokazala da je ustrajna na tom putu. "Zakoni koji su donešeni su dobro obavljen posao, ali za njihovu implementaciju i življenje u skladu s njima ostaje nam puno posla. Vlada u uvjerenju da radi dobar posao daje sve snažnije poticaje odozgo prema nižim razinama vlasti da ustraju u dosljednoj provedbi ovih zakona. Tu doslovno govoreći imamo dosta problema, na čitavom nizu sektora", rekao je S.Uzelac izdvajajući primjer generalno neuravnotežene politiku zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina zbog čega kaže mora i Vlada intervenirati.
Kao instituciju čiji će utjecaj u narednom periodu morati biti ojačan Uzelac je spomenuo pučkog pravobranitelja. Ovom prilikom Uzelac je najavio kako je u pripremi zakonsko rješenje kojim se nastoji institucionalno ojačati ured pučkog pravobranitelja. Prema njegovim riječima rješenje na kojem se radi je da se zakonski omogući pripajanje Centra za ljudska prava uredu pučkog pravobanitelja. Uzelac ističe kako Vlada cijeni doprinos Jurice Malčića, pučkog pravobranitelja.
U ovom dijelu rasprave uključio se Ante Klarić, bivši pučki pravobranitelj, podsjećajući kako Vlade u njegovom mandatu nisu poduzimale ništa po zaključcima Sabora vezanim uz izvješće pučkog pravobranitelja. Klarić podsjeća da ništa bolje nije ni u mandatu aktualnog pučkog pravobranitelja, jer njegova izvješća Sabor četiri godine samo prima na znanje, a ne da ih usvaja. Kao ne primjeren način odnosa prema instituciji pučkog pravobranitelja Klarić navodi i ne adekvatne prostore u kojem je ured pravobranitelja smješten, te ograničena financijska potpora zbog čega ured pravobranitelja mora voditi i borbu za uredski materijal. "Ne treba sakrivati naše nevolje od svijeta, kad ih svijet pozna. U Hrvatskoj se treba boriti protiv naših nedaća na dostajanstven način, istinama našim", ističe A.Klarić dodajući kako u Hrvatskoj treba raditi na razvoju političke kulture.
U raspravu su se uključili i predstavnici nacionalnih manjina Roma, Srba, Ukrajinaca među kojima se razvila indirektna rasparava vezana uz lokalne operativne probleme, ali i različit pogled na interes i ciljeve pojedinih manjinskih zajednica i zaštitu njihovih ljudskih prava. Ukrajinska nacionalna manjina naglasak stavlja na kulturnu i društvenu afirmaciju, Romska nacionalna manjina potencira rješavanje osnovnih životnih standarda. Predstavnici Srpske nacionalne manjine među prioritetnim problemima istakli su pitanje obnove u ratu oštećenih i kuća do problema obnove vjerskih objekata. Polemiku oko potrebe uvažavanja trenutne gospodarske situacije u državi, potpredsjednik Uzelac završio je podsjećanjem kako i u najtežim uvjetima većina svoju snagu i odlučnost treba dokazivati pojačanim naporima u zaštiti prava svih manjina.
