SLAVONSKI BROD – Problem nedostatka parkirnih mjesta u gradskim središtima primjetan je u mnogim sredinama u Hrvatskoj, posebice u najvećim gradovima. Taj problem je vidljiv i u centru Slavonskog Broda, ali i u nekim gradskim naseljima koja su izvan središta grada, kao na primjer u Naselju Andrije Hebranga. Iako je nedavno Grad Slavonski Brod povećao broj parkirnih mjesta u tom naselju za njih 30 ipak je to nedostatno za tu sredinu u kojoj ima oko 4.000 stanovnika, jer podosta automobila je parkirano na stazama, blokovskim prolazima, kolniku itd.

U centru grada najviše parkirnih mjesta nedostaje u blizini Trga Ivane Brlić Mažuranić, posebice u blizini tri nebodera smještena između Vukovarske i Ulice Petra Krešimira (preko puta zgrade Brodsko-posavske županija), u kojima se nalazi oko 250 stambenih jedinica.  Uz te zgrade postoji 50-ak besplatnih parkirnih mjesta rezerviranih isključivo za stanare, pa ako pretpostavimo da uz jedan stan ide jedno vozilo (iako neki imaju i po dva automobila), 200 ostalih stanara mora platiti 100 kn mjesečni parking koncesionaru (Brod-parking), ili se snalaziti kako znaju i umiju. Npr. parkira na besplatnom parkiralištu u parku Klasije.

Sami stanari kažu kako, često, na mjesta koja su za njih predviđena parkiraju zaposlenici obližnjih javnih ustanova i tvrtki, pa oni moraju parkirati na drugim lokacijama, a sustav kontrole i sankcija neodgovornih vozača nije optimalno razrađen. To dovodi i do verbalnih, a ponekad i fizičkih sukoba. Iz tih razloga stanari tog djela grada, svakodnevno, imaju poteškoća s pronalaskom parkinga. Čini se kako je osnovni kriterij za besplatno parkiranje stanara tri nebodera, prema staroj izreci: „Tko prvi njemu djevojka!". Međutim, takav način zauzimanja parkinga je diskriminirajući jer nisu svi stanari u istom položaju. Naime, zbog malog broja besplatnih parkirnih mjesta većina stanara mora parkirati dalje od mjesta gdje borave, a to moraju često i platiti. Sve navedeno ide u prilog činjenici kako je u tom dijelu grada nasušno potrebno povećati parkirališne kapacitete na zadovoljstvo ne samo stanara i zaposlenika koji rade u obližnjim objektima, veći i svih drugih koji automobilom dolaze u centar grada.

Grad planira, u svim naseljima, sustavno rješavati nedostatak parkirnih mjesta

Kad je povećavanje parkirališnih kapaciteta u pitanju, prije nekoliko tjedana pisali smo kako Grad Slavonski Brod planira na mjestu srušenih spremnika Brod-plina napraviti izvanulično parkiralište s 40 mjesta u naselju Slavonija I, a u emisiji „Gradskih 60 minuta" radija Laganini FM, gradonačelnik Mirko Duspara izjavio je kako gradska uprava želi sustavno rješavati problem manjka parkinga u svim gradskim naseljima gdje je to potrebno. Pored izgradnje dodatnih parkirališnih kapaciteta, jedan od načina rješavanja problema nedostatka parkirnih mjesta je i cjenovna/tarifna politika kojom se regulira naplata, ali i politika ograničenog pristupa za određene „kategorije" vozila (npr. dozvoljeno parkiranje samo stanarima).

Također, u mnogim europskim gradovima trend je micanje automobila (ne računajući vozila stanara) iz središta grada stvaranjem pješačkih zona, ili zona smirenog prometa, ali i izgradnje većih parkirališta na rubovima tih zona (unutar 5-10 minuta hoda do odredišta) čijim korištenjem se smanjuje potreba za kružnom vožnjom po centru grada, u potrazi za slobodnim mjestom za parking. Te kružne vožnje, osim što su neekonomične za vozače, stvaraju i slabiju protočnost u prometu te posljedično stvaraju veće zagađenje okoliša, prvenstveno lebdećim česticama. A treba raditi na smanjenju te vrste zagađenja jer je Slavonski Brod među tri najzagađenija grada u Europi s tim česticama, prema nedavno objavljenim pokazateljima.

Kako bismo imali što cjelovitiju predodžbu o tarifnoj politici parkiranja u Hrvatskoj, usporedili smo cijene parkinga u 30 najvećih hrvatskih gradova, uključujući sva županijska središta i Grad Zagreb. Donijeli smo podatke o cijeni parkinga (na razini jednog sata) u pojedinim zonama, zatim smo prikazali cijene dnevnih karata, cijene mjesečnih karata za fizičke osobe, kao i cijene povlaštenih godišnjih karata za stanare. Istražili smo i vrijeme naplate parkiranja.

U Hrvatskoj, Slavonski Brod je pri dnu cijene za jedan sat parkinga

Većina gradova u Hrvatskoj naplatu parkiranja provodi kroz više parkirnih zona (npr. 0 zona, 1. zona, 2. zona itd.), pa se zbog toga i cijene međusobno razlikuju. Od 30 promatranih gradova, njih devet ima naplatu organiziranu kroz najmanje tri zone, 19 gradova kroz dvije zone, a dva grada (Gospić i Pazin) naplaćuju parking u samo jednoj zoni. Svjesni smo da je teško uspoređivati cijene parkiranja u gradovima na hrvatskoj obali sa gradovima u kontinentalnom djelu Hrvatske (npr. Split i Požegu) jer se tijekom ljetne sezone na Jadran „slijevaju rijeke" automobila koji znatno opterećuju komunalnu infrastrukturu tih sredina. Otežavajući element u analizi cijene parkiranja u gradovima na obali je i sezonski pristup naplati, pa su ljeti više cijene parkiranja nego u zimskom periodu.

Cijena parkiranja u najskupljoj zoni naplate kod ovih 30 gradova kreće se od 40 kn/sat (Dubrovnik) pa do 3 kn/sat (osam gradova, uključujući i Slavonski Brod). Ako isključimo Dubrovnik iz promatranja,  jer je cijena od 40 kn za jedan sat izvan svake kategorije, onda bi prosječna cijena jednog sata parkiranja osobnog vozila (za 29 gradova) iznosila oko 4,80 kn. Cijene parkiranja u drugoj najskupljoj zoni parkiranja kod navedenih gradova (opet bez Dubrovnika) kreće se od 10 kn/sat (Zadar) do 1,5 kn (u Slavonskom Brodu naplaćuje u 2. zoni 3 kn za dva sata parkiranja). Prosječna cijena jednog sata parkiranja osobnog vozila u „drugoj najskupljoj zoni" iznosi oko 3,10 kn.

Kad je riječ o naplati dnevne karte, najveći trošak neplaćanja parkinga imala bi vozila parkirana na hrvatskoj obali (Dubrovnik 800 kn, Pula 200 kn, Zadar 168, Šibenik 160) i u Zagrebu (150 kn). Najnižu dnevnu kartu u Hrvatskoj, od ovih 30 gradova koja smo promatrali, imaju u Virovitici (10-24 kn), Koprivnici (20-40 kn), Gospiću (27 kn), Vukovaru (36-48 kn). U Slavonskom Brodu dnevna karta za parking iznosi 60 kn. Prosječna cijena dnevne karte 27 promatranih gradova (bez Dubrovnika, Daruvara i Siska) je oko 63 kn.

Mjesečna parkirna karta za fizičke osobe i/ili zaposlenike najviše se plaća Dubrovniku (400-4.000 kn), Rijeci (40 do 800 kn), Šibeniku (480-800 kn), Zagrebu (100-720 kn), Samoboru (150-300 kn), Vinkovcima (150-250 kn), Osijeku (150-200 kn) itd. Najnižu mjesečnu kartu plaćaju zaposlenici/fizičke osobe u Velikoj Gorici (20-70 kn), Gospiću (40 kn), Virovitici (42,50-97,50 kn), Pazinu (50 kn), Daruvaru (55-75 kn), Vukovaru (60-70 kn), Kutini (60-80 kn) itd. U Slavonskom Brodu mjesečna karta za zaposlenike je 100 kn. Prosječna cijena mjesečne parkirna karte za fizičke osobe i/ili zaposlenike za 29 gradova (bez Dubrovnika) je oko 159 kn.

U Slavonskom Brodu, stanari plaćaju ponajvišu godišnju cijenu parkinga

Godišnja povlaštena karta stanare najviše se plaća u Dubrovniku (400-4200 kn), Krapini (400-3000 kn), Splitu (1080-2100 kn), Rijeci (480-1600 kn) itd. Najnižu godišnju povlaštenu kartu plaćaju stanari u Čakovcu (200 kn), Kutni (200-250 kn), Novoj Gradiški (200-400 kn), Pazinu ( 250-400 kn), Križevcima (250-450 kn), Virovitici (260-583 kn), Velikoj Gorici (360 kn) itd. U Slavonskom Brodu stanari plaćaju povlaštenu kartu u iznosu od 100 kn mjesečno, pa je to ukupno 1200 kn godišnje, što je među najvećim iznosima u Hrvatskoj. Prosječna cijena godišnje povlaštene parkirna karte za stanare za 29 gradova (bez Dubrovnika) je oko 684 kn.

Što se tiče izračuna prosječne cijene parkiranja, treba reći kako su moguće greške u izračunu jer smo u slučaju kada je cijena izražena u rasponu „od-do" uzimali srednju vrijednost, što u konačnici utječe na preciznu analizu. Naime, najtočnije bi bilo kada bi u izračun uzimali točan broj parkirnih mjesta u svakoj zoni, pa bismo onda mogli taj podatak pomnožiti za cijenom. Ali i iz same priložene tablice vidljivo je kakve su cijene parkiranja u navedenim gradovima, pa je lako uspoređivati ih međusobno.

Iz priloženih je podataka vidljivo kako je u Slavonskom Brodu cijena parkiranja za jedan sat među najpovoljnijima u Hrvatskoj, ali je povlaštena godišnja cijena za stanare među najvišima u zemlji. Obzirom da je Grad Slavonski Brod najavio kako više neće davati u koncesiju naplatu parkiranja nego će sam preuzeti upravljanje parkinzima, ostaje za vidjeti hoće li biti kakvih promjena u politici cijena, tj. hoće li doći do povećanja ili smanjenja.

Prostora za korekcije sigurno ima, uvažavajući sve posebnosti sredine u kojoj se vrši naplata, uključujući i onečišćen zrak u Slavonskom Brodu. Satna parkirna karta u 1. zoni bi se možda mogla povećati sa 3 kn na 4 kn/sat, u 2. zoni s 3 kn za dva sata parkiranja na 4kn/2sata, dok bi sve ostale kategorije mogle imati nižu cijenu, posebice stanari. Tako bi dnevna karta u 1. zoni mogla biti 48 kn (12x4), a u 2. zoni 36 kn (12x3kn). Mjesečna karta za zaposlenike bi se možda mogla smanjiti sa 100 kn mjesečno, na 50-100 kn mjesečno. Primjerice nižu mjesečnu kartu bi mogli plaćati oni koji rade drugu smjenu jer su parkinzi u poslijepodnevnim satima znatno manje zauzeti. Također, povlaštena karta za stanare bi mogla biti niža  na način da se više ne plaća 100 kn mjesečno, nego, primjerice, 300-800 kn godišnje. Ovisno o primanjima stanara, pa bi tako možda umirovljenici mogli plaćati najmanje (300 kn godišnje, ili 25 kn mjesečno).

U svom predizbornom programu, kandidat za gradonačelnika Slavonskog Broda, Dragan Jelić, na zadnjim lokalnim izborima, također je spomenuo kako, u slučaju njegove pobjede, Grad više ne bi davao u koncesiju naplatu parkinga. Dakle, dvije najjače političke opcije u Slavonskom Brodu  (NL MD i HDZ) odlučile su se za promjenu u politici upravljanja naplatom parkiranja u Gradu, pa je za očekivati kako već imaju plan unapređenja sustava, prvenstveno na korist građana, ali i samoga Grada Slavonskog Broda.

Na kraju, važno je istaći kako je ovo potpuno amaterska, dakle nestručna, analiza naplate parkinga u Slavonskom Brodu te da ove brojke koje predlažemo kao moguće nove cijene mogu biti ekonomski neodržive. Unatoč tome odlučili smo dati svoj skromni doprinos ovoj temi.