SLAVONSKI BROD - Danas je u deset sati u zgradi županijske Uprave počela 23. po redu sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Brodsko-posavske županije uoči sutrašnje sjednice Županijske skupštine.

Na dnevnom se redu našlo usvajanje zapisnika o radu prethodne sjednice, razmatranje Izvješća o stanju u poljoprivredi na području Brodsko-posavske županije u 2018. godini koje je predstavio Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu te, kao treća i posljednja točka, pitanja i prijedlozi članova Vijeća.

 - Trendovi kretanja u pojedinim poljoprivrednim granama danas u Hrvatskoj, gotovo su istovjetni onima u zemljama Europske unije. To znači da jedna gospodarstva propadaju, a na njihova mjesta dolaze ona koja su puno bolja. Broj farmera ili OPG-a iz godine u godinu je sve manji, no proizvodnja koju oni ostvaruju sve je veća. Posljedica je to odnosa na tržištu, zakona ponude i potražnje i oni koji se u tom poslu mogu nametnuti kao najbolji, oni ostaju. U brojkama je ta situacija sljedeća - proizvodnja mlijeka najranjivija je grana i 2018. godinu obilježio je podatak da je 179 robnih proizvođača mlijeka proizvelo 12 milijuna litara mlijeka i ta proizvodnja je manja za 3.2 milijuna litara u odnosu na 2013. godinu kada smo počeli bilježiti negativne trendove, ali je ipak smanjena u odnosu na godine kada je razlika bila 7 milijuna litara. Značajno je bolja situacija u svinjogojskoj proizvodnji i to iz dva razloga - proizvođači su organizirani i u županijsku udrugu, a s kolegama iz susjednih županija već su dvije godine članovi Proizvođačke organizacije 'Slavonski svinjogojac'. Prošle je godine evidentirano povećanje broja svinja na našim OPG-ima za 4100 komada. Pomalo je čudno za Slavoniju da bilježimo povećanje broja ovaca za 6400 komada i u kozarskoj proizvodnji evidentirana je proizvodnja 4100 litara svježeg mlijeka od strane deset proizvođača. Ukupno su isplaćena poticajna sredstva za 2018. godinu u iznosu od 277 milijuna kuna. To je povećanje od 42 milijuna ili 17 posto u odnosu na 2017. godinu. Najveći dio odnosi se na izravna plaćanja. Bilježi se značajno povećanje isplaćenih sredstava za mliječne krave, rasplodne krmače, izvorne i zaštićene pasmine (hrvatski lipicanac, hrvatski hladnokrvnjak, hrvatski posavac, crna slavonska svinja ili fajferica). Značajno su povećana i sredstva za ekosustav ribnjaka. Pet milijuna kuna je isplaćeno za unapređenje tog dijela. - kazao je u svom današnjem izlaganju koje je u cijelosti moguće poslušati u priloženom videu, pročelnik Željko Burazović.

Ukupno dvanaest od deset članova GSV-a aktivno je raspravljalo o današnjim bitnim temama.

- Stagnacija u proizvodnji mlijeka koja je osnovna temeljna grana poljoprivrede nikako nije dobra jer na sebe veže sve ostalo što nosi dodanu vrijednost. To je dugogodišnja situacija. Povećanja u drugim segmentima su, dakako, dobrodošla. Županija provodi mjere i projekte kojima pomaže poljoprivredu kroz dodjelu potpora i subvencija koje su ograničenog dosega. - prokomentirao je Izvješće dožupan Stjepan Bošnjaković, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Usporedbu s ostatkom Lijepe Naše članovi su istaknuli kao ono što Izvješću nedostaje da bi bilo cjelovito.

- Izvješće je kvalitetno napravljeno i ja ga podržavam, ali mu nedostaje usporedba s ostalim županijama i prosjekom Republike Hrvatske. Mislim da bi to bile zanimljive informacije jer ćemo moći sagledati jesu li pozitivni pomaci u Brodsko-posavskoj županiji stvarni ili su manji od općeg kretanja u državi. - komentirao je član Vijeća, Darko Maras.

Svima je jasno, komparacija trendova svih najvažnijih grana s preostalih 19 županija i Gradom Zagrebom tražila bi kompleksniji tehnički pristup, ali pročelnik Burazović obećao je kako će se potruditi ubuduće u Izvješće uvrstiti i takve analize.

- Iz svega mogu zaključiti da su poljoprivredne strategije svih vlada dosad bile loše. Ispada da nikad ne idemo naprijed. Rekli ste manje OPG-ova, a veća proizvodnja. Znači li to da dolazi do ukrupnjavanja proizvodnje kao u zapadnim zemljama i da smo profulali s OPG-ovima? Što se tiče vanjsko-trgovinske razmjene, mislim da je situacija tu od 1993. godine. negdje u prosjeku Hrvatske. Proizvodnja, što poljoprivredna što industrijska napreduje, ali nedovoljno brzo. - zaključio je član Vijeća, Roberto Lujić

Pročelnik je u svom odgovoru na komentare detektirao neke od problema slavonske stagnacije kada je u pitanju poljoprivreda.

- Povećanje uvoza u odnosu na prošlu godinu nije slučajno. U svom dvorištu imamo prehrambenog diva, rekao bih europskog lidera za proizvodnju pivarskog ječma, Slavoniju Slad. Bio sam na njihovim otvorenim danima. U njihovoj kooperantskoj mreži uvaženih poljoprivrednika najmanje je brodsko-posavskih seljaka. Zbog toga me bilo pomalo sram i bio sam tužan jer se radi o partneru s kojim su kupoprodajni ugovori poznati od samog početka proizvodnog procesa. Strategija se ne mijenja i sigurni su uvjeti. Pomalo sam tužan što medijski prostor ima mjesta za sve i svašta, a najmanje za 'kruh naš svagdašnji'. Očito su sve hrvatske politike loše radile. Kažem to otvoreno i javno. Da nije tako, danas bi situacija bila drugačija. Ne bismo govorili da u strukturi tog uvoza prednjače tri kategorije proizvoda koje tamo ne bi trebale biti; meso, pripravci za stočnu hranu te kruh, peciva i druge prerađevine od brašna. Da je bilo konsenzusa oko toga što mora dolaziti iz domaće proizvodnje, možda bi ta bilanca bila puno drugačija. - kazao je Burazović.

No, nakon desetljeća takve loše politike, stanje je ipak takvo kakvo je pa danas voće i povrće koje je doputovalo s drugih kontinenata 'košta' manje nego ono uzgojeno na slavonskim njivama. I dok su Hrvati, zbog manje kupovne moći, prisiljeni jesti nekvalitetniju, modificiranu hranu prepunu aditiva, 'naši' će domaći i daleko zdraviji proizvodi sve češće odlaziti u razvijenije zemlje gdje žive oni koji si tako uzgojene namirnice mogu priuštiti. San o Slavoniji kao žitnici Europe, čini se, ostat će daleko od jave... možda do trenutka kada na tu plodnu i neiskorištenu zemlju opet stupi neka tuđa čizma.