SLAVONSKI BROD - Na području Brodsko-posavske županije tijekom protekle godine u pet je navrata proglašeno stanje prirodne nepogode. U dva slučaja radilo se o štetama uzrokovanim mrazom, a u preostala tri jakim olujnim nevremenom. Ukupna šteta nastala u tim nepogodama procijenjena je na nešto više od 29,7 milijuna kuna, od čega je gotovo 13,9 milijuna kuna nastalo za vrijeme mraza koji je 28. svibnja zahvatio područje gradova Slavonskog Broda i Nove Gradiške te općina Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornji Bogićevci, Klakar, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Staro Petrovo Selo i Vrpolje.

Svi zahtjevi za sanaciju nastalih šteta upućeni su Ministarstvu financija i Ministarstvu poljoprivrede, no isplaćeni iznosi daleko su od onih kojima se nastale štete mogu pokriti.

"Sredstva državnog proračuna, kao pomoć za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda po jedinicama lokalne samouprave u cijeloj Hrvatskoj, dodijeljena su u ukupnom iznosu od 14.262.185,92 kuna. Od toga je iznos od 357.120,90 kuna raspoređen za potvrđene štete na građevinama, dok je iznos od preostalih 13.905.065,02 kuna, raspoređen za potvrđene štete u poljoprivredi.", izvijestili su iz Brodsko-posavske županije.

Od 'kolača pomoći' namijenjenog cijeloj zemlji, Brodsko-posavskoj županiji pripao je komadić u ukupnom iznosu od 488 tisuća 187 kuna i 31 lipu. Od toga je za saniranje šteta nastalih na prinosima u poljoprivredi namijenjeno 484.312, 31 kuna, a za one nastale na građevinama 3.875 kuna. Iznos koji nije niti približan štetama koje su procijenjene na terenu. Dobiveni  novac raspoređen je na ukupno 20 jedinica lokalne uprave i samouprave, od kojih su najviše dobile općine Cernik i Gundince. Riječ je o 88 tisuća 669 kuna i 80 lipa, odnosno, o 84 tisuće 48 kuna i 53 lipe. Jedina općina na području Brodsko-posavske županije koja je dobila pomoć za saniranje šteta i u poljoprivredi, ali i na građevinskim objektima je Općina Klakar. Uz, nešto više od 56 tisuća kuna za štete na usjevima u poljoprivredi, dobili su i onih 3875 kuna za saniranje stradalih građevina.

Potpore za sanaciju šteta, doduše, nisu obvezne, a iz njih su izuzeti oni koji su svoju imovinu osigurali. I čini se, upozoravaju već dulje vrijeme poljoprivrednici, kako je upravo to cilj - natjerati ih na osiguranje imovine na što teško pristaju tim više što je, kako tvrde, postotak osiguranja u poljoprivredi iznimno nizak. Uvjereni kako ih se malim isplatama naknada za štete tjera na osiguranje te bez protugradne obrane, uglavnom se odlučuju prepustiti milosti i nemilosti prirode. Pa što bude. A često bude najlošije po njih.