SLAVONSKI BROD - Zbirka razglednica slavonskobrodskog Muzeja Brodskog Posavlja mogla bi se naglo povećati. Naime, muzejski arhivisti zatražili su od građana neka zavire u davno zaboravljene dijelove svojih domova u potrazi za starim razglednicama koje Muzeju mogu pokloniti ili prodati.

- Pozivamo drage Brođanke i Brođane, s ciljem obogaćivanja muzejske zbirke razglednica, da muzeju daruju ili ponude na otkup razglednice Slavonskog Broda i okolice koje imaju u svom vlasništvu, a mogu postati dio kulturne i povijesne baštine grada. Možete se javiti kustosici Kulturno-povijesnog odjela Uršuli Bešlić, ursula.beslic@muzejbp.hr, info@muzejbp.hr, 035/447-415 - poručili su iz Muzeja.

Hrvatska enciklopedija 'razglednicu' opisuje kao dopisnu poštansku kartu sa slikom, fotografijom, crtežom, reklamom i sličnim na poleđini. Nakon uvođenja dopisnica, prve razglednice (koje su zapravo bile oslikane dopisnice) pojavile su se u Beču 1870-ih.

- Najstarije razglednice na području Hrvatske nastale su tijekom razdoblja od 1871. do 1888. godine. Razglednice su nastale iz dopisnica spojivši pisanu komunikaciju s vizualnim elementom te na taj način dopisnica više nije bila samo sredstvo pisane komunikacije nego postaje i nositelj vizualne poruke. - napisao je Ivan Bogavčić u radu Prve razglednice na prostoru Hrvatske.

Rane razglednice izrađivale su se različitim tehnikama. Neke od njih su crteži perom, olovkom, akvarelom, potom ksilogravura, autotipija, litografija,...

Najstarije hrvatske razglednice prikazuju Samobor (1871.), Split (1880.) i Opatiju (1888.), a prethodile su seriji razglednica Rijeke i okolice, kao i litografskim razglednicama.

Kvalitetnija reprodukcijska tehnika i razvoj fotografije pridonijeli su u 20. stoljeću procvatu industrijske proizvodnje razglednica koje su danas tražene i kao suvenir i predmet kolekcionarskih zbirki.