SLAVONSKI BROD - Češće ste ih možda viđali u američkim filmovima, sa sigurne udaljenosti, ni ne sluteći da baš u tom trenutku plaze ispod vašeg kauča ili, malo dalje, u podrumu. Nažalost, žohari, uz komarce vjerojatno najomraženiji insekti, kao ljubitelji urbanih područja, dio su svakodnevice u mnogim predjelima Slavonskog Broda, i to u svim godišnjim dobima.

- Ako ogovorimo o crnim žoharima, najviše ih je ljeti. Oni dolaze najviše iz kanalizacije i podruma, bježeći pred visokim temperaturama. Mogli ste ih po ljetu primijetiti mnogo na Korzu, na primjer. Dosta problema s njima imaju naselja Hebrang, Slavonija I i II, neboderi, centar općenito. Problem je što se kanalizacijski sustavi ne tretiraju, kao ni, koliko znam, u drugim hrvatskim gradovima - objasnila je Ana Topolovec, odgovorna osoba za tretman štetočina iz tvrtke „Eco energy“ iz Slavonskog Broda.

Napomenula je da se crni žohar, jer voli vlagu, neće namnožiti u stanu, pa nije tolika prijetnja u pogledu brojnosti, ali to „nadoknađuje“ činjenicom što je, pristigavši „iz podzemlja“, najveći prijenosnik zaraznih bolesti. Ništa manje odbojan nije njegov smeđi „rođak“, stanarima možda i poznatiji.

- Smeđi žohar voli topla mjesta, hranu i prljavštinu, pa ih često susrećemo u kuhinjama. Oni se u stanu zadržavaju i množe, stoga ih se teže riješiti. Jedu svu hranu - kazala je stručnjakinja.

Poslovična „nadnaravna“ otpornost ovih kukaca, dio kojih je doslovno preživio bacanje atomske bombe u Hiroshimi, ipak se da skršiti suvremenim sredstvima, ali tu za stanare postoji jedan drugi problem.

- Ako se na dezinsekciju odluče građani privatno, za svoj stan, to nije učinkovito jer se crni žohari penju vertikalama, a smeđi su već u stanovima. Trebalo bi tretirati cijelu zgradu, i to najmanje dvaput godišnje, ali to nije često jer je potreban pristanak svih stanara, a neki su uvijek protiv. Nažalost, broj žohara neće se smanjiti, može ih biti samo više - objasnila je sugovornica.

Razlog toj nevoljkosti stanara nije bilo teško pretpostaviti.

- Bilo je na Hebrangu zahtjeva, ali ne previše. Jedna dezinsekcija košta, primjerice, ulaz s deset stanova, približno dvije tisuće kuna. Otprilike 100 kuna je po stanu, oko 500 kuna za podrum, plus PDV na cijeli iznos. Predstavnici stanara moraju se dogovoriti sa svojim članovima, pa se odustane jer im je to previše - iznio je svoja iskustva Anto Jelić, vlasnik tvrtke „Jelić - upravljanje stambenim zgradama“.