Riječni otok ili ada nastaje taloženjem pijeska i šljunka u zonama sporijeg tečenja u koritu (akumulacijska ada) ili odvajanjem dijelova poloja zbog meandriranja korita (polojna ada). Ovisno o vodostaju, takav otok uglavnom je iznad površine vode. Za razliku od spruda kojem se s promjenom protoka češće mijenjaju površina, oblik i položaj u koritu, riječni otok je trajniji oblik pa je često obrastao vegetacijom karakterističnom za riječne obale (vrbe, topole, crna joha, jasen, šaševi).
(SLAVONSKI) BROD - Svakog ljeta brodska ada dobije stanare kojima je idealno mjesto za bijeg od gradske vreve, ali i vrelog asfalta.
Teritorijalno je u Bosni i Hercegovini odnosno tamošnjem Brodu, no ipak najljepši pogled pruža onima koji šeću slavonskobrodskim kejom. Zanimljiva povijesna činjenica o brodskoj savskoj adi kaže kako je davne 1828. godine donesena odluka koja vrijedi do danas. Naime, car Franjo II. je nakon zaključka mirovnog sporazuma u Sremskim Karlovcima, otok na Savi kod Broda predao Bosni koja je tada bila pod turskom vlašću.
Ž.G./PLUS
Nevjerojatno bujna vegetacija stvara savršen hlad i zaklon za sve koji na adi provode vruće ljetne dane. A ako je sudini prema onomu što se vidi sa savske obale u centru Slavonskog Broda, mnogi su se tamo prilično udomaćili te su na riječni otok preselili sve što im treba za svakodnevno uživanje.
Nažalost, s obzirom na to da iznad nje prolazi most odnosno državna granica, na adi se nerijetko nađe i hrpa smeća odbačenog od putnika - što pješaka, što vozača. Možda fotografije iz naše galerije koje prikazuju njezinu ljepotu, uspiju nagnati žitelje oba Broda, kao i one koji kroz njih prolaze, neka bolje čuvaju okoliš i pažljivije se odnose prema ovakvim zelenim biserima.
Ž.G./PLUS
Riječni otok ili ada (turski, ada = otok) je akumulacijski fluvijalni oblik u koritima nizinskih rijeka. Nastaje taloženjem pijeska i šljunka u zonama sporijeg tečenja u koritu (akumulacijska ada) ili odvajanjem dijelova poloja zbog meandriranja korita (polojna ada). Ovisno o vodostaju, takav otok uglavnom je iznad površine vode. Za razliku od spruda kojem se s promjenom protoka češće mijenjaju površina, oblik i položaj u koritu, riječni otok je trajniji oblik pa je često obrastao vegetacijom karakterističnom za riječne obale (vrbe, topole, crna joha, jasen, šaševi). Najveća ada Republici Hrvatskoj je Šarengradska ada na Dunavu (P=6,7 km²; izvor Geoportal), po postanku polojna ada. Najveća ada na svijetu je Marajó u delti Amazone (P=40 100 km²; izvor: Britannica.com).
