BOSANSKI / SLAVONSKI BROD- „To je naše more!" - komentar je koji desetljećima vrijedi za sve koji na kupanje rado odlaze na „savski otok" - poznatu adu na BiH strani rijeke Save.

Ada ili „riječni otok" je vidljiva iz središta Slavonskog Broda, a idilu prirodne oaze uništavaju tek nesavjesni putnici koji nerijetko s mosta koji spaja dvije zemlje bacaju otpad.

Osim toga, problem su ranije ovog ljeta radili i kupači kojima se nije dalo pokupiti iza sebe, o čemu je pisao lokalni BiH portal E-Brod koji je uputio apel za savjesnijim boravkom na „ponosu grada".

Građani su, čini se, poslušali i ozbiljno shvatili upozorenje jer posljednjih dana ada izgleda čišće i ljepše no ikad. Ta posebna atrakcija uistinu može biti dio turističke ponude malog grada te idealna plaža za rashladiti se u vrućim ljetnim danima. Dio bogat vegetacijom, pak, nerijetko pruža utočište za zabave i druženja mladih.

Zanimljiva povijesna činjenica o adi kaže kako je davne 1828. godine donesena odluka koja vrijedi do danas. Naime, car Franjo II. je nakon zaključka mirovnog sporazuma u Sremskim Karlovcima, otok na Savi kod Broda predao Bosni koja je tada bila pod turskom vlašću.

Riječni otok ili ada (turski, ada = otok) je akumulacijski fluvijalni oblik u koritima nizinskih rijeka. Nastaje taloženjem pijeska i šljunka u zonama sporijeg tečenja u koritu (akumulacijska ada) ili odvajanjem dijelova poloja zbog meandriranja korita (polojna ada). Ovisno o vodostaju, takav otok uglavnom je iznad površine vode. Za razliku od spruda kojem se s promjenom protoka češće mijenjaju površina, oblik i položaj u koritu, riječni otok je trajniji oblik pa je često obrastao vegetacijom karakterističnom za riječne obale (vrbe, topole, crna joha, jasen, šaševi). Najveća ada Republici Hrvatskoj je Šarengradska ada na Dunavu (P=6,7 km²; izvor Geoportal), po postanku polojna ada. Najveća ada na svijetu je Marajó u delti Amazone (P=40 100 km²; izvor: Britannica.com).