Prošle godine je u Republici Hrvatskoj započelo određivanje ukupnog kolesterola u krvi djece kod upisa u osnovnu školu. Pri pregledu za upis u osnovnu školu svoj djeci se pri sistematskom pregledu mjeri kolesterol u krvi.
ŽIVOTNE navike (nezdrava prehrana i manjak tjelesne aktivnosti) i zdravstveno stanje pojedinca (npr. bolovanje od dijabetesa) među glavnim su uzrocima hiperkolesterolemije, stanja povišenog kolesterola u krvi. Riječ je bolesti koja pogađa oko 25 milijuna ljudi diljem svijeta, što je otprilike jedna na 300 osoba.
Dvije najvažnije vrste kolesterola su HDL-kolesterol i LDL-kolesterol, pri čemu se potonji smatra lošim jer njegove povišene razine stvaraju naslage koje sužavaju krvne žile te uzrokuju aterosklerozu, stoji u priopćenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) povodom obilježavanja Svjetskog dana obiteljske hiperkolesterolemije.
Naime, hiperkolesterolemija može nastati i uslijed genetskih mutacija jer je koncentracija LDL-kolesterola kod osoba s obiteljskom hiperkolesterolemijom povećana već od djetinjstva, a oboljeli su pod znatno povećanim rizikom od ranog nastanka kardiovaskularnih bolesti kao što su infarkt miokarda, koronarna bolest srca i ishemijski moždani udar. Rizik od ranog nastanka kardiovaskularnih bolesti kod osoba s neprepoznatom i neliječenom porodičnom hiperkolesterolemijom otprilike je 20 puta veći nego kod osoba koje tu bolest nemaju. Stoga je rano otkrivanje i učinkovito liječenje ključno, navode iz HZJZ.
Mjerenje kolesterola u krvi prvašićima
Prošle godine je u Republici Hrvatskoj započelo određivanje ukupnog kolesterola u krvi djece kod upisa u osnovnu školu. Pri pregledu za upis u osnovnu školu svoj djeci se pri sistematskom pregledu mjeri kolesterol u krvi. Ako se kod djeteta utvrdi povišena vrijednost ukupnog kolesterola, školski liječnik upućuje dijete na obradu kod pedijatra. Kod djece s utvrđenom obiteljskom hiperkolesterolemijom, izabrani liječnik na probir upućuje njihove roditelje te braću i sestre, sukladno preporuci pedijatra.
Većini učenika (28.461; 88,1 %) kojima je u školskoj godini 2022./2023. izmjeren kolesterol imala je rezultat ukupnog kolesterola niži od 5,0 mmol/L, odnosno, nisu upućeni na daljnju obradu.
Broj učenika kojima je izmjerena razina kolesterola u krvi iznosila između 5,1 do 6,0 mmol/L iznosio je 3.386 (10,5 %) te su oni, ovisno o obiteljskoj anamnezi, upućeni na daljnju obradu kod pedijatra ili je liječnik školske i adolescentne medicine s roditeljima proveo savjetovanje o prehrani i daljnjem postupanju. Učenici s razinom kolesterola iznad 6,1 mmol/L (450; 1,4 %) odmah su upućeni specijalistu pedijatru.
Hrvati ipak vode računa o kolesterolu
Prema zadnjoj Europskoj zdravstvenoj anketi iz 2019. (bez Ujedinjene Kraljevine) postotak ispitanih Hrvata kojima nikad nije izmjeren kolesterol u krvi bio je 11,1 %, što je 13. mjesto od 27 zemalja članica EU, što govori da ipak vodimo računa o kolesterolu.
I. Majstorić
Rezultati istog istraživanja govore kako je postotak mjerenja kolesterola kontinuirano raste s dobi. Postotak osoba kojima nikada nije izmjeren kolesterol u krvi u Hrvatskoj najviši je u dobi 25-34 godine (26,4%), a najniži (4%) u dobnoj skupini 65-74 godine.
Zbog svega navedenog potičemo sve građane, a osobito mlade, da osvijeste važnost mjerenja kolesterola u krvi i općenito razvijanja zdravih životnih navika kako bi se spriječilo oboljevanje od kardiovaskularnih bolesti.
Tekst je financirala Agencija za elektroničke medije u sklopu Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
