PUŠENJE predstavlja jednu od najvećih javnozdravstvenih prijetnji u svijetu, navedeno je na službenoj stranici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). S ciljem ukazivanja na zdravstvene i ostale rizike povezane s pušenjem danas se obilježava Svjetski dan nepušenja kojim ujedno završava Europski tjedan borbe protiv raka.

Štetni utjecaji pušenja na društvo su višestruki. Prvenstveno se očituju utjecajem na zdravlje stanovništva jer pušači imaju dva do četiri puta veću vjerojatnost razviti koronarnu bolest srca ili moždani udar nego nepušači. Drugim riječima, pušenje izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti. Kao posljedica toga, pušenje znatno utječe i na smrtnost stanovništva, odnosno, na produbljivanje depopulacije. 

Nadalje, uzgoj duhana pridonosi i povećanom krčenju šuma te degradaciji tla zbog velike upotrebe pesticida i gnojiva, što smanjuje plodnost tla za uzgoj hrane. Prisutni su i ekonomski utjecaji s obzirom na troškove zdravstvenog sustava za liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem i uporabom drugih duhanskih proizvoda, troškove kućanstava pušača na duhanske proizvode te oportunitetni trošak samih pušača. Osim svega toga, cigarete stvaraju neugodan miris na tijelu i odjeći pušača, u stambenom prostoru i automobilu.

Prema podacima SZO u svijetu svake godine od posljedica pušenja umire osam milijuna ljudi. Procjene Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pak govore da u Hrvatskoj od bolesti vezanih za pušenje godišnje umire oko 9.000 ljudi, što je otprilike svaka šesta umrla osoba. Za usporedbu, to je približno broj stanovnika Grada Pleternice.

Prema tome, pušenje je ozbiljna prijetnja zdravlju stanovništva i prijetnja ublažavanju depopulacije budući da je u Hrvatskoj skoro svaka treća odrasla osoba pušač, kako ističu iz HZJZ. Prema podacima Eurostata iz 2019., u Hrvatskoj je bilo 21,8 % svakodnevnih pušača među stanovništvom s 15 i više godina, a njih 11,6 % pritom je pušilo 20 i više cigareta. Prema prvom pokazatelju Hrvatska je 5. u Europskoj uniji nakon Bugarske (28,7 %), Grčke (23,6 %), Latvije (22,1 %) i Njemačke (21,9 %), dok je prema drugom 2. nakon Bugarske (12,9 %).

Pušenje je najmanje prisutno u Švedskoj (6,4 %) i Finskoj (9,9 %), što svakako treba pripisati drugačijem načinu života nego diljem Južne ili Jugoistočne Europe i izraženijoj svijesti stanovništva o posljedicama pušenja. Ovi podaci se prikupljaju svakih 5 godina pa će biti zanimljivo vidjeti kako je aktualno stanje. U 2014. je prema istom izvoru u Hrvatskoj bilo 24,5 % svakodnevnih pušača i 11,8 % onih koji su dnevno pušili 20 i više cigareta, što ipak govori o trendu smanjenja pušenja.

I. Majstorić

Prosječna maloprodajna cijena kutije cigareta na hrvatskom tržištu na dan 16. svibnja 2024. iznosila je 3,66 € pa bi značilo da pojedinci troše i preko 100,00 € mjesečno na cigarete. Ako se vodimo najjeftinijom cijenom od 2,12 €, onda je izračun oko 60,00 € (službene podatke o cijenama u Bosni i Hercegovini nismo imali). Zamislimo oportunitetni trošak kroz duže razdoblje. Potrošeni iznos ravan je redovitom članstvu u teretani, kupnji kvalitetnog bicikla ili čak ulaganju u trezorske zapise/narodne obveznice.

Duhanska industrija često koristi agresivne marketinške strategije usmjerene prema djeci i adolescentima kako bi ih privukla korištenju duhanskih proizvoda, čime izravno ugrožava njihovo zdravlje te ih izlaže riziku od ovisnosti o nikotinu i ozbiljnih zdravstvenih problema u budućnosti, navode iz HZJZ. Poručuju da je ključno podići svijest i poduzeti konkretne korake kako bismo zaštitili našu djecu i mladež od štetnih utjecaja duhanske industrije. 

U tu svrhu na inicijativu Europske komisije nastao je Europski kodeks protiv raka (ECAC) koji je izradila Međunarodna agencija za istraživanje raka SZO. Prve dvije preporuke od njih ukupno 12 usmjerene su upravo na borbu protiv pušenja, što dovoljno govori o njegovom utjecaju na zdravlje. 

Nemojte pušiti. Ne uživajte duhanske proizvode.

Nemojte dopustiti pušenje u svom domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.