Približno 1,1 milijun izbjeglica se u 2023. godini vratilo kući - velika većina u Ukrajinu i Južni Sudan.
DUGOTRAJNI događaji globalnog značaja, poput ratova, i ponavljajuće reportaže o njima, usprkos njihovoj važnosti, kod ljudi izazivaju zasićenost i ravnodušnost. Zasjenjuje ih čak izvještavanje o dnevnoj politici ili turističkom prometu. Da ne govorimo o nogometnom prvenstvu koji sve prethodne teme stavlja u drugi plan.
Ipak, budući da se danas obilježava Svjetski dan izbjeglica kojim se u prvi plan nastoji istaknuti solidariziranje s njihovom patnjom, u nastavku ćemo posvetiti prostor najnovijim podacima o ovoj teškoj temi.
27 milijuna izbjeglica iz samo 5 zemalja
Broj izbjeglica u svijetu u 2023. godini bio je 43,4 milijuna, pri čemu je zabilježen njihov porast od 7 % u odnosu na godinu prije, stoji na službenoj stranici Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR-a). To je veći broj nego što, primjerice, Poljska ima stanovnika. Pokazatelj je to neprestanih ratnih sukoba širom svijeta.
Približno tri četvrtine (73 %) svih izbjeglica u 2023. godini dolazi iz pet zemalja: Afganistana, Sirije (obje po 6,4 milijuna), Venecuele (6,1 milijuna), Ukrajine (6 milijuna) i Južnog Sudana (2,3 milijuna). Istodobno, oko dvije petine (39 %) svih izbjeglica boravi u pet zemalja: Iranu (3,8 milijuna), Turskoj (3,3 milijuna), Kolumbiji (2,9 milijuna), Njemačkoj (2,6 milijuna) i Pakistanu (2 milijuna). Približno ih se 1,1 milijun u 2023. godini vratilo kući, velika većina u Ukrajinu i Južni Sudan.
Ukrajinske izbjeglice
Noviji podaci UNHCR-a (stanje od 13.6.2024.) govore o 6,5 milijuna ukrajinskih izbjeglica. Pored toga, 3,5 milijuna ljudi je prognano unutar Ukrajine. Za usporedbu, prema istom izvoru Hrvatska je tijekom Domovinskog rata imala 900.000 izbjeglica i prognanika (svih nacionalnosti).
Najviše ukrajinskih izbjeglica izbjeglo je u Rusku Federaciju (1.227.555), Njemačku (1.169.630), Poljsku (957.505), Češku Republiku (346.830) i Ujedinjeno Kraljevstvo (242.360). Hrvatska ih je primila 25.800. Spomenimo i da UNHCR navodi da je Hrvatska prihvatila 403.000 izbjeglica tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Doista su susjedne zemlje uvijek ključne u prihvaćanju i zbrinjavanju izbjeglica, ali i one najrazvijenije, udaljenije, u kojima izbjeglice najčešće imaju nekoga od bližnjih i u kojima je socijalna zaštita na visokoj razini. Na ukrajinskom primjeru iz prvih 10 zemalja primateljica vidljiva je upravo značajna uloga Njemačke. Slično kao 1990-ih kod primanja izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
I. Majstorić
Važnost ukrajinske zajednice
Osim uloge nadležnih tijela u ostvarenju prava ukrajinskih izbjeglica tijekom boravka u Hrvatskoj, oni vjerojatno najveću podršku imaju od samih Ukrajinaca koji ovdje žive. Tome doprinosi fascinantna činjenica da Ukrajinci u Hrvatskoj pripadaju najstarijoj ukrajinskoj manjini na svijetu. Izvori spominju više valova njihovog doseljavanja na ovaj prostor, počevši od 18. stoljeća (detaljnije o tome pročitajte ovdje i ovdje).
Prema podacima Popisa stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 1.905 pripadnika ukrajinske nacionalne manjine, onih koji su se tako izjasnili. Neslužbeni podaci Ukrajinske zajednice u Republici Hrvatskoj govore o otprilike dvostruko većem broju. Najveća njihova središta su gradovi Vukovar, Slavonski Brod, Osijek, Zagreb, Rijeka i Split te sela Lipovljani, Kaniža, Petrovci, Šumeće i Mikluševci.
Povodom današnjeg dana želimo da što prije završi rat u njihovoj domovini i da im boravak u Hrvatskoj bude što ugodniji. Ljudi u Hrvatskoj nisu zaboravili što znače patnja i bol izbjeglištva.
