SLAVONSKI BROD - Većina opasne potrage, ili barem one koje vrši Hrvatska gorska služba za spašavanje (HGSS), vjerojatno veže uz negostoljubive vrleti Like ili ljetnim požarima poharana polja Dalmacije. Međutim, i kod nas, „u ravnici“, ima mjesta na kojima se ne biste rado našli sami, u noći, bez osnovne orijentacije. A upravo se to dogodilo našoj sugovornici iz Slavonskog Broda, koja je svojim iskustvom željela upozoriti druge da se u kretanju nepoznatim lokacijama, ma kako se pitomima činile, ne „junače“ previše.

- Odlučila sam s kćeri napraviti „krug“ oko Petnje, ohrabrena informacijom poznanice da za to treba pola sata lagane šetnje. Krenule smo u pola pet popodne, pretpostavivši da prije mraka imamo dovoljno vremena. Šetale smo opušteno do mjesta gdje oznaka više nema, ali kako je to otprilike na pola puta, nisam se htjela vraćati. Uočila sam „traktorski“ put i nastavile smo njime. Bio je to put bez kraja...

Malo pred šest spuštao se mrak, a Petnja im se za leđima gubila iz vida.

- Tada me uhvatilo lagani strah, koji se pomalo prenio i na kćer, pogotovo kad sam nazvala muža. Ni on nije mogao vjerovati da smo se izgubile. Odmah je kontaktirao HGSS, a ja sam im odmah mobtelom poslala lokaciju. To sam znala od ranije, na aplikacijama Viber ili Whatsapp.

U situaciji kada se, radi lakšeg pronalaska, ne smijete kretati, u noći, okruženi šumom, u kojoj zna biti čagljeva i lisica, mobitel je najkorisnije oruđe. I, dakako, sabranost.

- Onima koji nisu iskusni planinari, dočekivanje noći u ovakvim situacijama, posebno je problematično. Najboje se prvo javiti na broj 112, a oni onda vaš poziv prosljeđuju drugim službama, već prema procjeni tko će vas najlakše pronaći, a to je najčešće HGSS. Tko nam još i pošalje svoju lokaciju nekom od aplikacija, znatno nam je olakšao posao. Ako nam lokacija nije poznata, potraga se zna odužiti, ljude uhvati panika... - objasnio je Boris Lovrić, pročelnik HGSS-a Slavonski Brod, kako u sličnim situacijama najbolje reagirati, dodavši da HGSS za tu svrhu nudi i velik broj vlastitih digitalnih karata, koje se mogu, po simboličnoj cijeni, preuzeti mobilnom aplikacijom 'Avenza'.

Sugovornica je kasnije saznala da se na Petnji nije izgubila prva, a možda ni zadnja.

- Kome god sam ispričala za ovo, rekao mi je da mu se dogodilo isto. Petnja je „varljivo“ područje.  

- Najčešće intervencije jesu potrage za nestalim osobama. One se mogu izgubiti i da toga nisu ni svjesne, npr. u demenciji. To su najteži slučajevi, ali se uglavnom sretno završe. Petnja i Strmac su lokacije na kojima se osobe najčešće gube - kazao je Boris Lovrić, navevši još, kao posebnu vrstu slučajeva, potrage za žrtvama kriminalnih djela. Takva je bila potraga za tijelom Zorice Fadljević.

HGSS kao krovna organizacija ima 25 stanica po cijeloj Hrvatskoj, a jedna je u Slavonskom Brodu. Da biste postali jedan od članova ove 'avanturističke' jedinice, morate proći više testova - teorijskih i praktičnih. Za onaj 'psihološki' morate se ipak pobrinuti sami.

- Moraju vas predložiti barem dva iskusna gorska spasioca. Potom se polaze edukacije i tečaji, koji nisu laki te ih ne polože svi od prve. Ovo je zanimanje i fizički zahtjevno, pa su naši članovi često planinari. Ta se tradicija u Hrvatskoj ukorijenila u vremenu Austro-Ugarske. Austrija je oduvijek bila jedna od jačih zemalja u alpinizmu. Unazad nekoliko desetljeća, međutim, naša se djelatnost, iz logičnih razloga, proširila na potrage po svim vrstama nepristupačnih terena, u vodi, na primjer. Posebno je tome pogodovao razvoj tehnologije, poput dronova i digitalne kartografije. Zato u svoje članstvo danas primamo različit profil ljudi, recimo i trkače. Ovisno o razini koju u obuci dosegnu i svojim sposobnostima, članovi se onda bave i različitim vrstama spašavanja. Sveukupno, da biste dobili međunarodnu licencu i dosegli najvišu razinu, potrebne su vam oko dvije godine. Naravno, ne stignu svi dotle, pa njima onda dajemo prikladne zadatake spašavanja.