AP/SBplus
232
Prikaza
0
Komentara
BOJANJE jaja uoči Uskrsa duboko je ukorijenjeno u kršćansku tradiciju. Pisanice simboliziraju novi život i Isusovo uskrsnuće, a iako su se nekada bojale prirodnim sastojcima, danas su police trgovina prepune sjajnih, intenzivno obojenih varijanti. No, postavlja se pitanje - koliko su takve boje zapravo zdrave i sigurne za konzumaciju? – piše ScanEat, mobilna hrvatska aplikacija za provjeru sastojaka namirnica, čiji tekst prenosimo u cijelosti.
Da bi se iz jajeta moglo razviti pile, ono mora 'disati', ljuska jajeta prepuna je mikroskopskih pora kroz koje prolaze plinovi - kisik ulazi, a ugljikov dioksid izlazi. Osim toga, tijekom kuhanja jaja često dobiju mikropukotine koje nije lako uočiti prostim okom.
Sve to zapravo dovodi do toga da boja s kojom bojamo jaja nerijetko prodre kroz ljusku i oboji dio bjelanjka. Čak i ako ne uđe izravno u jaje, boja se može prenijeti prstima tijekom čišćenja. Stoga je iznimno važno da boje za pisanice budu jestive.
ScanEat poručuje ako se već kupuju obojena jaja, treba provjeriti jesu li korištene prehrambene boje. Tempera, flomasteri, lakovi i slično nikako nisu prikladni za jaja koja se planiraju konzumirati. Ako pak kupujete baš boje za jaja u marketima, u praksi će u njima uvijek biti prehrambene boje, iako se boje za jaja (točnije: boje za ljuske jajeta) ne moraju nužno klasificirati kao prehrambeni proizvod.
U trgovinama je dostupna široka paleta boja za pisanice - najčešće u obliku praha ili gela tako da se lako i brzo otapaju i nanose. Iako se koriste prehrambene boje koje se nalaze i u drugim proizvodima (poput slatkiša), razlikujemo među njima one prirodne i umjetne.
Nažalost, prema podacima iz ScanEat baze, većina proizvođača koristi upravo umjetna bojila - jer su jeftinija, termostabilna i postojana. Takva bojila spadaju u skupinu aditiva, poznatih kao 'E brojevi', a prehrambene boje prepoznaju se po brojevima koji počinju s znamenkom 1, tj. to su aditivi zapisani u formatu E1XX.
Iako među 'E brojevima' ima i prirodnih bojila poput kurkumina (E100) i riboflavina (E101 - vitamin B), kod boja za pisanice najčešće dominiraju umjetne varijante.
Prema ScanEat analizi, najčešće korištena bojila za jaja su:
- plava: E131 (patent plavo V), E132 (indigotin), E133 (briljant plavo FCF)
- žuta: E102 (tartrazin), E104 (kinolinsko žuto), E110 (sunset žuta)
- crvena: E122 (azorubin), E123 (amarant), E124 (košenil crveno A)
Ostale nijanse nastaju kombiniranjem ovih osnovnih boja.
Može se primijetiti da među žutim i crvenim bojama dominiraju azo bojila. Azo bojila mogu sadržavati aromatske amine koji nastaju tijekom proizvodnje ili razgradnje u tijelu. Neki od tih spojeva povezani su s mogućim oštećenjima DNA (genotoksičnost) ili čak kancerogenošću, iako dosadašnja istraživanja nisu donijela konačne zaključke.
Čak i kod ne-azo bojila i dalje postoje kontroverze povezane s alergijama, toksičnim utjecajem na reproduktivni sustav i genotoksičnošću. Zbog svega navedenog, britanska Agencija za sigurnost hrane (FSA) još je 2009. godine preporučila dobrovoljno povlačenje umjetnih bojila iz hrane, a neka od njih zabranjena su i u SAD-u.
Kako navodi ScanEat, iako su rjeđe, postoje i boje za jaja napravljene isključivo od prirodnih sastojaka - poput šafranike, hibiskusa ili rotkve. Istina, s takvim bojama teško je postići sjajne, intenzivne nijanse, ali zato možemo biti mirniji ako dio boje završi u samom jajetu.
Uz malo truda, moguće je obojati jaja sa sastojcima koje je moguće naći kod kuće. Osnova za prirodno bojanje je ocat, koji nagriza ljusku i omogućava bolju apsorpciju boje. Ostali sastojci se biraju ovisno o željenoj boji.
- žuta: prah kurkume
- crvena: cikla
- plava: crveni kupus
- Ijubičasta: borovnice, hibiskus
- zelena: špinat ili kombinacija boja
- smeđa: kava ili ljuske crvenog luka
Detaljne upute lako je moguće pronaći online, a uz malo mašte i volje možete dobiti pisanice koje su ne samo zdravije, već i ljepše i unikatnije od onih bojanih sintentskim bojama. - zaključuje ScanEat.