Na molbu PlusPortala, djelatnica Muzeja Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, Karolina Lukač, izdvojila je i prezentirala običaje karakteristične za ovaj kraj u periodu od Cvjetnice do Uskrsa. U tu je svrhu priredila predivan tekst koji u nastavku ekskluzivno donosimo u cijelosti
SLAVONSKI BROD - Uskrs je blagdan proljeća, vječnog života, blagdan svjetla i veselja. Slavi se prve nedjelje nakon proljetnog ekvinocija, odnosno između 22. ožujka i 25. travnja. Pripreme za Uskrs počinju četrdeset dana prije blagdana, razdobljem korizme koja završava na Veliki četvrtak kojim započinje Sveto trodnevlje. U nekim hrvatskim krajevima uz izraz korizma uobičajio se i naziv četrdesetnica, jer se njezino trajanje temelji na simboličkom biblijskom broju od četrdeset dana.
K. J. / PlusPortal
Nakon blagoslova žurilo se kući zbog uvjerenja kako će onaj koji prvi stigne cijele godine biti vrijedan i prvi u selu.
Skup uskrsnih tradicija započinjao je običajima Cvjetne nedjelje ili Cvjetnice kad se vjernici prisjećaju Isusovog ulaska u Jeruzalem i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, Isusa je narod dočekao mašući palminim grančicama cijelim putem kojim je išao jašući na magarcu. Blagoslov grančica masline, lovora, gloga, drijenka ili vrbe, koji simbolički označuje ulazak u novo vegetacijsko razdoblje, poznat je običaj u svim područjima Hrvatske. Od kraja do kraja mijenja se vrsta i broj bilja koje se nosi na posvetu i kojem se pridavalo zaštitno (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosno značenje (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja). Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u staje i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.
Muzej Brodskog Posavlja
Vjerovanje u moć vode i zelenila dolazi do izražaja u običaju umivanja u cvjetovima visibaba, ljubičica, tratinčica i ostalog proljetnog bilja na Cvjetnicu ujutro, kako bi onaj koji se umiva bio 'lijep kao cvijet', ali i da bi se očuvalo zdravlje, mladost, a ponegdje i marljivost. U Brodskom Posavlju nekoć su djevojčice obilazile selo i kitile ograde bunara proljetnim cvijećem. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.
Tjedan prije Uskrsa nazivao se velikim tjednom. Početkom velikog tjedna smatra se Veliki četvrtak. Obilježava ga simboličko zavezivanje zvona koja se do Velike subote nisu smjela koristiti. Umjesto zvona koristile su se klepke, koje se prije obreda iznesu pred crkvu i njima se klepeće kako bi se pozvalo vjernike. Muk zvona predstavlja apostole koji su utihnuli do Velike subote, ali i samu Muku. Poslijepodne se moralo prestati sa svim poslovima u vrtu ili u polju. Na Veliki četvrtak pekao se kruh bez ukrasa koji se nosio na blagoslov. Taj se dan u crkvi odvijalo pranje nogu i uređivao se Božji grob (Klakar). Veliki četvrtak poznat je kao Dan posljednje večere.
Jedini dan u crkvenoj godini kad se ne slavi sveta misa je Veliki petak. Liturgijska boja tog dana je crvena - mučenička. U nekim su se crkvama pjevale tužbalice. Jedna od najstarijih je 'Gospin plač', koji se pjeva kada djevojke idu čuvati Božji grob. U narodu je postojalo vjerovanje da se treba napiti crnog vina jer koliko ga se popije, toliko će se krvi upiti u žile.
Veliki petak blagdan je kad se šaraju jaja. Sav život dolazi iz jajeta ('Omne vivum ex ovo') izreka je koja najbolje ocrtava zašto je jaje već stoljećima simbol plodnosti, proljeća, obnove života te je kao takvo ušlo u kršćansku simboliku. Najčešće boje šaranih jaja, koje su se dobivale od raznih trava, cvijeća i kore drveća, bile su različiti tonovi crvene, žute, smeđe i crne. Svaka boja na pisanicama ima svoje značenje - crvena boja predstavlja duhovnu budnost, život, ljubav, a u kršćanstvu simbol je Kristove muke. Bijela boja simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost. Žuta označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću. Zelena simbolizira plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo. Ona je kršćanski simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja. Plava boja simbolizira istinu, nebo, dobro zdravlje i vjernost, dok ljubičasta simbolizira vjeru, povjerenje, strpljivost i post.
Jaje ukrašeno tehnikom struganja, 2000., MBP
Muzej Brodskog Posavlja
Velika subota dan je kada se prikazuje Kristov ukop i ležanje u grobu. Tu je važna simbolika svjetla, vezana uz sam blagdan Uskrsa. Slavljenje u vrijeme ekvinocija znači pobjedu svjetlosti nad tamom, pobjedu života nad smrću. Ujutro na Veliku Subotu umivalo se u tekućoj vodi ili na bunaru ako se drugačije nije moglo. Priprema hrane i odlazak na blagoslov hrane bio je uglavnom posao mlađih žena, djevojaka ili djece. U crkvu se, uz pripremljena jela u košarama, nosilo sjemenje agrarnih proizvoda kako bi se osigurao dobar urod. Nakon blagoslova žurilo se kući zbog uvjerenja kako će onaj koji prvi stigne cijele godine biti vrijedan i prvi u selu.
