U Muzeju Brodskog Posavlja otvorena je jedinstvena izložba 'Čarape', koja kroz više od 200 eksponata prikazuje razvoj i značaj tradicijske obuće. Autorica Karolina Lukač predstavila je raznolike primjerke čarapa, opanaka i drugih ukrasa za noge, prikupljene iz muzejskih zbirki i privatnih kolekcija.
SLAVONSKI BROD - Ovaj petak, 21. veljače, u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu otvorena je izložba 'Čarape' autorice Karoline Lukač, više kustosice Etnografskog odjela Muzeja. Izložbom su predstavljeni dijelovi obuće kao što su čarape, opanci, ukrasi za noge, počne, papuče i špicevi - ukupno oko 210 eksponata.
K. J. / PlusPortal
Neki predmeti posuđeni su iz Muzeja u Županji i Kulturno-povijesnog odjela brodskog Muzeja, ali i od privatnih posuditelja koji su omogućili dodatne čarape, opanke i fotografije za potrebe kataloga izložbe.
Čarape su bile dio tradicijske odjeće 19. i početka 20. stoljeća te su se nosile u svim prilikama - od svakodnevnih poslova do svečanih događaja. One su dio povijesti i tradicije, pratile su čovjeka tisućama godina, mijenjajući se i prilagođavajući vremenima zajedno s njim.
K. J. / PlusPortal
Izložba također daje uvid u dio zbirke narodnih nošnji Etnografskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja, u kojoj se čuva bogata kolekcija obuće, uključujući čarape prikupljene tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća.
Ova izložba inspirirana je izložbom 'Obuća' iz 1972. godine, autora Zvonimira Toldija, kojom su predstavljeni rezultati terenskog istraživanja te cjelokupan proces proizvodnje obuće - od prerade kože i vune do finalnih proizvoda.
Izložba ostaje otvorena do 4. svibnja 2025. godine.
- Nosile su se različite vrste čarapa, koje imaju razna imena i koje su uglavnom izrađivale žene. Ova izložba pokazuje i povijest proizvodnje čarapa u raznim obrtima, kao i proizvodnju cipela te način na koji su ljudi tada dolazili do materijala koji su se koristili u izradi. Prikazan je i razvoj od tradicionalnih do modernih čarapa i sintetičkih materijala. Nažalost, takvih obrta više nema. Posljednji poznati štrikarski obrt bio je Špicer-Hardy. - izjavila je autorica izložbe Karolina Lukač.
K. J. / PlusPortal
Izložbu je posjetila i posljednja slavonskobrodska šegrtica Manda Špicer, majka Hrvoja Špicera, ravnatelja Muzeja Brodskog Posavlja te nam ispričala kako je došla do posla koji je radila cijeli život.
- Jedna gospođa doselila je u Slavonski Kobaš, odakle i ja dolazim, a bila je kuma moje tadašnje majstorice. Nakon osnovne škole otišla sam na zanat u radnju kod gospođe Paule Špicer, rođene Hardy. To je bila radionica u kojoj se prerađivala vuna do gotovog proizvoda. Tako sam 1968. godine došla na zanat i ostala zadnji 'ženski' šegrt. Posao nije bio lagan. - prisjetila se Manda.
Njezine čarape također su dio izložbe, a objasnila nam je i kako ih je izradila.
- One se zovu 'čarape na stupove' jer imaju stupove, a rađene su u takozvanoj mustri. Najprije se radila 'sara', a onda bi se donji dio izrađivao na drugoj mašini, na kojoj se podštrikavalo. - ukratko je opisala proces proizvodnje.
Izložbu je u ime Posavske Hrvatske otvorila slavonskobrodska novinarka Dunja Vanić, koja je u svom govoru iznijela i zanimljivosti o porijeklu riječi 'čarapa', koja dolazi iz turskog jezika.
K. J. / PlusPortal
- Uvijek me zanima odakle i kako je nastala neka riječ. Istražila sam kako se riječ 'čarapa' kaže u drugim slavenskim jezicima. U poljskom je to 'skarpetka', u ruskom i ukrajinskom 'nosok', u češkom i slovačkom 'ponožka', u slovenskom 'nogavica', a u makedonskom i bugarskom već se pojavljuje naziv 'čorap'. Dakle, očito je da naša riječ dolazi s istoka. Moram reći da bi izvorna riječ bila 'čorape', kako se kaže u Slavoniji, ali kako hrvatski jezik teži asimilaciji samoglasnika, u standardnom jeziku usvojena je varijanta 'čarape'. - objasnila je Vanić.
Ravnatelj Hrvoje Špicer izrazio je ponos ovom izložbom, s obzirom na to da ima i osobne obiteljske poveznice.
- Potječem iz jedne stare obrtničke obitelji iz Slavonskog Broda. Jakov Hardy osnovao je štrikeraj, odnosno pletačku radionicu, na mjestu gdje se danas nalazi slavonskobrodska krčma 'Uno'. Moja baka ga je upoznala, a kasnije se udala za Stjepana Špricera - i tako je nastala naša obiteljska priča. - pojasnio je Špicer.
K. J. / PlusPortal
Naglasio je i bogatstvo slavonske tradicije i folklora.
- Nikada neću zaboraviti kako je na jednoj velikoj izložbi 90-ih godina pokojni profesor Bauer rekao da je slavonska narodna nošnja najbogatija na svijetu. Slušajući Karolinine priče i svjedočanstva ljudi, shvatio sam koliko je ta rečenica istinita. - zaključio je Špicer.
K. J. / PlusPortal
