Oko zabrane rada trgovina nedjeljom, reakcije su podijeljene. Posebice s obzirom na to da mnogi smatraju kako je Vlada iskoristila koronavirus kako bi provela tu svoju ranije najavljivanu odluku, a da - zapravo - nije pojasnila kakve to uopće veze ima sa širenjem zaraze.
SLAVONSKI BROD - Ranije ove (predizborne) godine, kada još
nismo ni sanjali da će nas nevidljivi neprijatelj zarobiti u naše domove,
HDZ-ova je Vlada pod vodstvom Andreja Plenkovića još jednom odlučila
'potegnuti' pitanje rada nedjeljom. Na njemu političari već dugo skupljaju
bodove; vjernici smatraju kako je rad nedjeljom neprihvatljiv, drugi misle kako ga je nepravedno zabraniti (ali da radnike treba dodatno platiti), dok je velika
većina građana prema tom pitanju indiferentna. Na kraju, korona-doba nas je već
naučilo kako nam trgovine i nisu potrebne 24/7 kako često mislimo.
Jučer je, pak, odluka o zabrani rada nedjeljom postala
službena, ali mnogima se čini kako ju je nacionalni Stožer civilne zaštite gotovo šutke 'provukao' među svim silnim mjerama, uputama, naputcima. Učinili su to nekorektno prema građanima - bez konkretnog pojašnjenja kakve veze
takva zabrana ima s epidemiološkim mjerama za suzbijanje epidemije.
- Radno vrijeme prodavaonica, skladišta, tržnica na veliko i
malo te drugih oblika prodaje robe izvan prodavaonice, određuje se kao i prije proglašene epidemije bolesti
COVID-10, izuzev nedjelje, blagdana i neradnih dana kada one neće raditi. -
stoji u Odluci Stožera.
Već sljedeći tjedan, dakle, trgovine neće raditi dva dana -
osim nedjelje i u petak na Praznik rada, čija je proslava, barem u onom starom
obliku, s okupljanjem velikih društava i roštiljanjem, svakako zabranjena.
Ipak, potaknuti pitanjima medija o zabrani rada nedjeljom,
oglasili su se i ministar Vili Beroš te ravnatelj HZJZ Krunoslav Capak koji su
naglasili kako se radi o epidemiološkim mjerama čija je namjera smanjiti
mobilnost te kako se ne radi o trajnoj zabrani.
U sljedećim je rečenicama oblikovan i popularni stav koji je
nakon ovakve odluke Stožera prilično naglašen na društvenim mrežama.
- Hrvati su se još 1990. godine opredijelili da rade
nedjeljom, tako da je potpuno besmisleno spominjati Njemačku i Austriju kao
primjere. Rad nedjeljom mora biti posebno plaćen. Država nikoga ne može
natjerati da radi nedjeljom. Ali država, isto tako, nikome ne smije zabraniti
da radi nedjeljom, ili kad god već želi raditi. Tako bi se trebala ponašati
razumna država. Međutim, rad nedjeljom u Hrvatskoj je odavno postao svjetonazorsko i
politikantsko pitanje. - promišljao je za Telegram Ivan Violić prije gotovo dva
mjeseca.
Ipak, za dugotrajniju primjenu ovakve mjere, Vlada će ipak morati povući ozbiljnije poteze i konzultirati se s građanima, a ova će zabrana svakako imati 'rok trajanja' - do prekida svih ostalih propisanih mjera u cilju suzbijanja koronavirusa.
