Mogu li Savu zaštititi samo posebni 'rendžeri' kakve ima Una?

SLAVONSKI BROD - Brodsko-posavska županija većim je dijelom 'naslonjena' na prirodnu granicu Hrvatske i BiH koju čini rijeka Sava. Nažalost, kako piše Moj Brod Info, upravo je u nekim dijelovima ta rijeka pretvorena u bojno polje - i to smećem.

Nepregledne divlje i ilegalne deponije teško je nabrojati, a kamoli sanirati. Kako žive ljudi uz njih, moguće je pročitati u nastavku teksta preuzetog OVDJE.

Problem deponije na ušću Vrbasa u Savu kod Srpca traje više desetljeća, smatra Miloš Milinčić, bivši načelnik općine. Naziva ga nerješivim za općinsku upravu.

- Divlje deponije, smeće na obali Save i drugih rijeka ogledalo su loših navika stanovništva koje smeće iz svoga dvorišta prebacuje u 'komšijsko'. To zahtijeva hitnu aktivnost svih faktora lokalnih zajednica i konkretnu suradnju sa susjedima na hrvatskoj strani. U jesen, poplave raznose smeće koje u tonama ostaje na plodnim njivama i zagađuje životnu sredinu - smatra Miloš Milinčić.

Osim Srpca, deponije smeća su i u obližnjoj Bardači, potencijalnom turističkom biseru kraj Save.

Mještanin i vijećnik tamošnje općinske Skupštine, Želimir Urić, bori se za promjenu loših navika svojih sugrađana.

- Sava i njene obale su najveća deponija smeća. Neodgovorno se, po tom pitanju, ponašaju i stanovnici Republike Srpske, odnosno, BiH i naši susjedi Hrvati - kazao je Želimir Urić, primijetivši ipak kako je, s 'hrvatske strane' rijeke Save, ekološka slika mnogo bolja.

U selu Bok Jankovac kod Gradiške, pored Save, nepregledna je deponija smeća koja posljednjih desetak dana gori. Smrad je nepodnošljiv, a oblak dima širi se na velikom području.

Mještanin Boško Grgić kaže kako deponija gori osmi dan, a „komunalna policija ne reagira, mediji šute, dok se stanovništvo guši otrovnim dimom“.

Ipak, tijekom vikenda učinjen je vidljiv napredak jer su komunalne službe započele sanaciju.

- Na obali rijeke, gdje bi trebalo urediti šetališta i parkove, nalaze se gomile smeća. Tu su namještaj, otpad, iznutrice životinja, uginule svinje, psi, ovčja vuna, automobilske gume, betonske grede, cigle,... - upozoravaju stanovnici Bok Jankovca.

Na taj problem ukazuju i u drugim gradiškim i dubičkim selima kao što su Gašnica, Orahova, Međeđa, Mlinarice,...

- Savu ne štede niti čuvaju, ni Srbi s desne niti Hrvati s lijeve obale. Svi se ponašaju neodgovorno prema prirodi, ali i jedni prema drugima. Tko god ne zna gdje bi sa smećem, baca ga u Savu, a ona nosi dalje, prvom 'komšiji' - iznio je svoje zapažanje na ovu temu Dragan Kukavica, ribolovac i ljubitelj prirode iz Gašnice.

Aleksa Sredić iz Novog Grada, ljubitelj prirode i zagovornik uredne životne sredine smatra kako je očuvanje vodotoka i graničnih rijeka, obveza dviju država.

– Granične rijeke su ugrožene s dvije strane obale. Neophodan je dogovor lokalnih zajednica u dvije države te usuglašene mjere zaštite ovih prirodnih dobara. Dobar primjer je bihaćka regija gdje postoje rendžeri koji čuvaju Unu i štite je od zagađivača. Zato je kod njih turizam veoma profitabilna djelatnost - kaže Sredić.

Perica Bundalo, dugogodišnji političar i narodni poslanik iz Kozarske Dubice smatra kako pitanje ekološkog održavanja graničnih rijeka treba regulirati međunarodnim ugovorima i normama, uz rigorozne kaznene mjere. Boris Rađen Barba, bivši kapetan broda riječne plovidbe iz Gradiške kaže kako je Sava, samo povremeno čista.

Foto: Ž.G./PLUS

- Ljetos je Sava bistra i čista jer, zbog niskog vodostaja i suše, nema snage ponijeti smeće sa svojih obala. Divlje deponije su vrh brijega moralne neodgovornosti prema rijeci - smatra Barba komentirajući dugogodišnji problem koji je kulminirao  posljednjih dvadesetak godina te poprima sve veće razmjere.

Sava na BiH strani može se okarakterizirati i opasnim mjestom za ribolovce, kupače, veslače i druge ljubitelje rijeke - zbog velikog broja preostalih minsko-eksplozivnih sredstava, pješadijskih bombi, protutenkovskih mina, avionskih bombi, granata,...

U sektoru Civilne zaštite u gradovima na Savi smatraju kako najveći dio ovih sredstava potječe iz prošlog rata, kada su ih pojedinci u tajnosti bacili u Savu, dok je manji dio i iz Drugog svjetskog rata. Najviše smrtonosnih bombi, mina i granata pronađeno je u okolini Brčkog, Broda, Srpca, Gradiške, Kozarske Dubice,...

Dosad je očišćeno korito Save na području Odžaka, Orašja i Brčkog gdje je pronađen veliki broj neeksplodiranih ubojitih sredstava. Nedavno je, pored stuba savskog mosta kod Gradiške, pronađena i uspješno uklonjena protutenkovska mina.