Matični fondovi čagljevi najveći su upravo u Brodsko-posasvkoj županiji i drugdje uz rijeku Savu. To im je stanište privlačno zbog obilja hrane - prvenstveno divljih svinja, ali i poljoprivrednih kultura.
SLAVONSKI BROD - Dok se metropola bori s divljim svinjama, Slavonski Brod muče - čagljevi.
„Jeste li primijetili da po gradu više gotovo nema fazana ili divljih zečeva. Često smo ih mogli viđati na rubnim dijelovima, gdje ima i drveća i šikara. Potamanili su ih čagljevi. Nekidan smo doživjeli da čagalj mjeri dijete. Mog unuka. Oni u čoporu bez problema mogu odvući dijete mlađe od pet godina i zaklati ga. Bojimo se, pogotovo na Hebrangu i Mikrorajonu da situacija ne izmakne kontroli. Molimo nadležne službe da se aktiviraju i poduzmu nešto. Ne znam što čekate.“ - kazao je čitatelj u današnjoj radijskoj emisiji Radio Broda „Gradskih 60“.
Zavijanje čagljeva, kažu nam stanovnici gradskog naselja Mikrorajon, uistinu je moguće čuti svaku večer, ali susret s njima nešto je rjeđi.
Kako piše portal Ribo-Lov, svakodnevne dojave o pojavi čaglja u rubnim urbanim sredinama više nisu rijetkost, no s obzirom na to da je riječ o relativno novoj i široj javnosti prilično nepoznatoj vrsti divljači, mišljenja o njemu su različita.
Lovci i šumari smatraju ga krivcem za smanjenje brojnosti populacija drugih životinja te 'navijaju' za držanje čagljeva u granicama biološkog minimuma. Građanima, posebice mladima, pak, čagljevi ne smetaju pretjerano, a udruge ga nastoje zaštititi.
No, čagljevi su često nepravedno proglašavani krivima. Analizom sadržaja želudca čagljeva tijekom dvije godine, tek je u osam uzoraka od njih 238 pronađeno srneće meso - što znači da oni ipak nisu toliki predatori.
Kako piše portal Ribo-Lov, najviše je problema upravo u Posavini, a lovci često upozoravaju kako je za pojedina lovišta predviđen premalen broj jedinki za odstrel (1350).
Upravo njihovu pomoć glede ovog problema planira potražiti i gradonačelnik Mirko Duspara.
- Uistinu sam primijetio da je i u Tvrđavi manje fazana koji su nekad dolazili sve do zgrade gradske Uprave. Učinit ćemo sve što možemo. Puno je šipražja na rubu spomenutih naselja, a samim time i pogodnih mjesta za čagljeve. Moramo aktivirati Lovački savez te u komunikaciji s njima procijeniti što je moguće poduzeti. - odgovorio je gradonačelnik na poziv uznemirenog građanina.
Suživot čagljeva i domaćih pasa zabilježen je u više slučajeva, a sve su češći i križanci. Zabilježeni su, između ostalog, u Slavonskom Šamcu.
Osječka Studija o čaglju iz 2015. kaže kako je prvi primjerak čaglja u Slavoniji u bližoj prošlosti odstrijeljen 5. veljače 1997. u lovištu „Durgutovica“ pored Vinkovaca. Potom su primijećeni i odstrijeljeni prvi primjerci u Novoj Gradiški i Iloku. Do sada je čagalj uglavnom rasprostranjen u šikarama i močvarnim područjima od Donjeg Miholjca uz Dravu, preko cijele Baranje uz Dunav i dalje uz Savu sve do Siska.
- Budući da je područje u poplavnoj dolini rijeke Save močvarnije, nego uz Dravu, s većom površinom šikara i minskih polja, gdje obitava i veći broj divljih svinja, prema tome ima i više hrane, za vjerovati je da je to razlog gušće naseljenosti u okolici Gradiške i Okučana, nego na drugim područjima. - pojašnjavaju stručnjaci u Studiji.
Matični fondovi čagljeva najviši su upravo na području Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije s tendencijom širenja prema zapadu, odnosno Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji.
