- TO je dobro, ali je premalo - postalo je popratna uzrečica svakog povećanja mirovina u Hrvatskoj. Radilo bi se, u pravilu, o simboličnom iznosu, koji ne bi materijalni status njihovih korisnika značajno poboljšao. Ovo bi konstatirali, dakako, sami umirovljenici, kojima bi mjesečno, ili samo taj mjesec, najčešće „kapnulo“ dodatnih stotinjak kuna ili manje, dok bi vlade pomak svake „decimale“ iskoristile za „nabacivanje“ velikim riječima i uspjesima.

Otprilike ista shema ponovila se i ovih dana, nakon vijesti o rastu mirovina, koji će na snagu stupiti 1. siječnja sljedeće godine. Podsjetimo, obiteljske mirovine porast će za otprilike 10 posto, a tu je i jedna novost koja, po mogućem pozitivnom učinku, možda ipak „odskače“.

Naime, pojedini će umirovljenici moći, uz osobnu, zatražiti i isplatu dijela obiteljske mirovine. Ranije su mogli birati samo jednu od tih dviju, a sada će moći primati „kombiniranu“, koja će biti zbroj osobne i dijela mirovine preminulog partnera. Dakako, uz određene uvjete, na primjer, ako zbroj ne premašuje 6212 kuna.

- Za neke umirovljenike Brodsko-posavske županije to će značiti mnogo. Pojedini udovci i udovice moći će zatražiti 27 posto od mirovine pokojnog partnera. Tražili smo od Vlade da taj udio bude i veći, ali ostalo je na ovome - prokomentirala je za Plusportal Ana Glivetić, iz Matice umirovljenika Brodsko-posavske županije i članice Sindikata umirovljenika Hrvatske, potaknuvši potencijalne korisnike da se o svemu na vrijeme i točno informiraju.

- Koliko sam dosad obaviještena, to će se moći zatražiti tiskanicom. Tko je ne bude ispunio ove godine, ne mora brinuti jer će to moći obaviti i sljedeće, dakle retrogradno.

Politizacija borbe

Ona je pojasnila koja je važnost spomenutih organizacija za položaj populacije koju predstavljaju.

- Činimo velike napore da se stvari poboljšaju. Imamo Vijeće pri Vladi, i upravo se ono izborilo za ove kao i za mnoge prijašnje ustupke. Često se međutim kaže kako je vlada nešto dala umirovljenicima. To nije točno. Naravno da je ona potpisnik i naš sugovornik „s druge strane stola“, ali sve su to inicirali Matica i Sindikat. Jedno smo vrijeme, nakon odlaska SDP-ove Vlade, bili i bez spomenutog Vijeća, pa smo se prvo morali izboriti da se vratimo za pregovarački stol - ukazala je sugovornica na neopravdano prikupljanje političkih bodova, dodavši kako se zbog toga mnogi novi umirovljenici, uvjereni da njihove udruge „ne rade ništa“, u njih ni ne učlanjuju.

Nije to jedini upliv politike koja otežava borbu umirovljenika za dostojan život.

- Nažalost, i mi smo kao populacija razjedinjeni. Kad dođu izbori, bolje bi za nas bilo da istupimo kao jedna, a ne jedanaest stranaka. Jer ovako pojedinci nešto „ušićare“, a ostali ostanu na nuli. Jedinstvena istup, kakav imaju umirovljenici npr. u Sloveniji, zaštitio bi nas od nadglasavanja - kazala je sindikalistica, kojoj unatoč svemu, vjere u umirovljenike i upornosti u radu ne nedostaje.

- Mi nastavljamo svoju „borbu“ jer umirovljenici naše županije žive teško. Ni ove posljednje mjere, iako ih pozdravljamo, nisu dovoljne. Udovac ili udovica iz bračnog par s malim mirovinama, i s ovih će 27 posto dobiti „mrvice“. Trebao bi to biti puno veći postotak, ali o svemu, na koncu, odlučuje politika. Pred nama je, u svakom slučaju, još jako mnogo posla, a sve će biti lakše ako budemo složni.

Jedan od zadataka, napomenula je, bit će rješavanje problema „nestalih“ mirovina.

- Postoje ljudi koji su preminuli, a nisu ih ni primili mirovinu. Gdje je taj novac? Neki od njih cijeli su radni vijek, 40 godina uplaćivali u fond, a kad su umrli, nitko od toga nije dobio ni kune. Nisam čula da se o tome igdje raspravljalo, a to je ozbiljan problem.