Antun Bogović, upravitelj s dugogodišnjim iskustvom na području Slavonskog Broda, tvrdi da je većina stambenih zgrada u gradu neprestano u 'elementarnoj nepogodi'. Pojasnio je zašto je tomu tako.
SLAVONSKI BROD - Tri su mjeseca prošla od olujnog nevremena koje je 19. srpnja 2023. godine poharalo Brodsko-posavsku županiju. Stambena zgrada u slavonskobrodskoj Kumičićevoj ulici tog je dana izgubila čitav krov, zbog čega su stanovi na drugom katu još tjednima nakon nevremena stradavali od prokišnjavanja.
Tvrtka Oriometal stoga se potrudila i uložila maksimalan napor da u roku kraćem od ugovorenih 45 radnih dana postavi tešku čeličnu konstrukciju novog krova koji sada štiti čitavu zgradu. Samo ti radovi sanacije krovišta koštali su 68 tisuća eura, a prethodili su im kompletno čišćenje krova i zidanje dvadeset i jednog dimnjaka. Troškovi su premašili 110 tisuća eura, no dvadeset i jedna stambena jedinica, odnosno, oko 45 stanara zgrade sada konačno mogu mirno spavati.
Kako nam je otkrila Katica Ćorić, predstavnica suvlasnika te stambene zgrade u Kumičićevoj ulici, od Croatia osiguranja ostvariliTežTe su naknadu štete u iznosu od 62 tisuće eura, prijavom štete nadbiskupijskom Caritasu dobili su od njih 11 tisuća eura, a privatni poduzetnik iz susjedstva nesebično je donirao čak tri tisuće eura.
- Zadovoljni smo izvedenim radovima. Dobili smo predivno i sigurno krovište. U svakom zlu ima i nešto dobro pa smo sad odlučili ići i korak dalje te prikupljamo ponude za novu fasadu. Sve to ide suvlasnicima u korist jer povećava prvotnu vrijednost njihovih nekretnina. Iza nas su teški dani. - kazala je za PlusPortal Katica Ćorić, naglasivši kako stanari i dalje čekaju odgovor Grada vezano za naknadu štete koju su prijavili.
Da bi ovu situaciju trebalo iskoristiti za promišljanje o održavanju zgrada i u periodima kad olujna nevremena ne nose krovove smatra Antun Bogović, vlasnik i direktor tvrtke Đuro Đaković Stan koja upravlja zgradom u Kumičićevoj.
- Stambene zgrade neprestano su u stanju elementarne nepogode. Zašto to tvrdim? Zbog činjenice da stanari samostalno, odnosno, isključivo vlastitim sredstvima nikad ne bi mogli sanirati nastalu štetu. Svi oni bi, doslovce, ostali bez krova nad glavom. To se nije dogodilo radi dugogodišnje prisutnosti kod osiguravajuće kuće i dobre police koju su imali. Inače, mjesečna pričuva koja iznosi 0,36 eura po kvadratnom metru pokriva fiksne troškove, a to su upravo spomenuto osiguranje, potrošnju struje u zajedničkim prostorijama, usluge dimnjačara, čišćenje stubišta, servis vatrogasnih aparata te usluge nas kao upravitelja. U konkretnom slučaju, mjesečni je prihod zgrade (pod uvjetom da svaki od 21 stana uplati pričuvu) 269 eura, a rashod 113 eura da se podmire spomenuti fiksni troškovi. U zajedničkoj blagajni, dakle, mjesečno ostane samo 156 eura. Ponavljam, toliko je u idealnom slučaju, ako svi suvlasnici plate svoje obveze. Godišnje je to zanemariv iznos ako promatrate potrebe jedne takve zgrade. Nešto se, stoga, pod hitno mora mijenjati, a ljudi moraju postati informiraniji o svim tim fiksnim mjesečnim, kao i iznenadnim troškovima i hitnim intervencijama. - za PlusPortal pojasnio je Bogović.
Težak je ovo i slučaj i primjer do koje mjere se životne okolnosti mogu promijeniti za nekoliko minuta (koliko je vjetru trebalo da odnese krov). Potrebno je, stoga, takve scenarije predvidjeti i dobro isplanirati što činiti i kako nakon njih djelovati. Zajednički budžeti stambenih zgrada prilično su tanki i ponekad ne dostaju niti za obične ličilačke radove, a kamoli veće zahvate poput promjene krovišta.
