'Da bi zdravo i uspješno mršavila, osoba treba gubiti pola do jednod kilograma tjedno. To će postići unosom pet do sedam tisuća kalorija u spomenutom razdoblju, odnosno 500 do tisuću kalorija manje od prosjeka. Pritom - nema gladovanja.'
ZAGREB / SLAVONSKI BROD - Zdrava i uravnotežena prehrana kao čimbenik koji značajno utječe na zdravlje potpuno je u rukama pojedinca, istaknuto je na nedavnom predavanju o primarnoj prevenciji moždanog udara.
Jedna od predavačica pritom je istaknula nutricionističko „zlatno pravilo“: izbjegavajte četiri „bijele ubojice“ - konzumni šećer, sol, bijelo brašno i životinjsku mast. Kako su ove namirnice, pogotovo u Slavoniji, tradicionalno neizostavni dio prehrane, bez kojih se ona mnogima čini „bljutavom“, pokušali smo od stručne osobe saznati kako razriješiti ovu proturječnost.
Internetska potraga za nutricionistom u Slavonskom Brodu, ako ne računamo na one „državne“, iz Opće bolnice, nije dala mnogo rezultata.
- Ne znam kakva je situacija ondje, u svakom slučaju, u Hrvatskoj nas nema dovoljno. Problem je u struci i to što se danas nutricionizmom bavi svatko, djelujući loše na zdravlje ljudi, a da toga nisu ni svjesni. Posljedice onda osjetimo svi mi koji nastalu štetu moramo „popravljati“ - kazala je nutricionistica Mirela Marić, koja kalorije broji Zagrepčanima, u jednoj „fancy“ privatnoj poliklinici. Ali Google nam je ipak nije ponudio bez razloga.
- Rođena sam u Slavonskom Brodu, gdje sam i odrasla, završivši osnovnu školu i Opću gimnaziju. Na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu diplomirala sam 2000. godine pa doktorirala nutricionizam. U Zagrebu sam dobila posao i ostala živjeti... - sažela je jedan dosta čest i tipičan migracijski obrazac, koji je za Slavonski Brod i Brodsko-posavsku županiju naročito „omražen“ kada je riječ o opasno deficitarnim medicinskim djelatnicima. To su, dakle, i nutricionisti, dok je posla za njih više nego što se inače misli.
- Naš je zadatak vrlo zahtjevan - djelovati preventivno i buditi svijest o promjeni navika koje ruše kvalitetu života. Klijenti nam dolaze, prije svega, uvidjevši da je preventiva više od polovice zdravlja, a da hrana postaje pravi lijek za organizam. Osim njih za pomoć nam se obraćaju i pacijenti s određenim zdravstvenim tegobama, npr. probavnim, kožnim, neurološkim, ali i psihološkim, kojima je liječnički propisana dijetoterapija. Spomenula bih i profesionalne sportaše koji su uvidjeli da je prehrana zaslužna za čak 60 ili 70 posto njihova uspjeha, a za ostalo trud i vježba.
Ipak, na spomen ovih stručnjaka vjerojatno prvo pomislimo na probleme s težinom.
- Tu se radi o pacijentima koje muči pretjerana debljina ili pak ekstremna mršavost. U svijetu, pa tako i kod nas, vlada pandemija debljine. Trenutno je u Hrvatskoj pretilo više preko 60 posto ljudi. Razlog tome je način života koji uz manjak fizičke aktivnosti uključuje i nepravilnu prehranu. Da bi zdravo i uspješno mršavila, osoba treba gubiti pola do jednod kilograma tjedno. To će postići unosom od pet do sedam tisuća kalorija u spomenutom razdoblju, odnosno 500 do tisuću kalorija manje od prosjeka. Pritom nema gladovanja - navela je liječnica poprilično zabrinjavajuće brojke i općeniti recept, koji se svakom pacijentu prilagođava.
- Osoba koja odluči živjeti zdravo, mora mijenjati ne samo prehranu nego cjelokupni način života. Nutricionist je onda često dio jednog manjeg „tima“, uz kineziologa, liječnika i psihologa. Naš je posao da antropometrijskom i laboratorijskom dijagnostikom, uz analizu prehrambenih navika te osobe, točno odredimo što i kako ona treba mijenjati.
Slavonske 'kušnje'
Slavonska kuhinja na glasu je kao „teška“, nutricionistički ne tako „uzdizana“ kao npr. dalmatinska. Mnogi Slavonci koji „paze što jedu“, pojedine domaće delicije tako „zaobilaze“.
- Taj je stav pretjeran. Ne postoj slavonsko jelo koje treba potpuno izbjegavati. Ovisi to i o vrsti obroka - dobu dana, izboru namirnica, pogotovo sezonskih. Ako znamo da je, npr. kobasica napravljena od domaćih sastojaka, bez dodanih aditiva i konzervansa, možemo se njome povremeno „nagraditi“, bez straha od štetnog utjecaja na naš organizam - kazala je, potvrdivši to, premda je nutricionistica, vlastitim primjerom.
- Živim potpuno aktivnim životom, pa si u pogledu hrane mogu „dopustiti“ sve, i slatko i masno, s tim da se uvijek „zaustavim“ na vrijeme. Hrana je, uostalom, i socijalna kategorija, ona povezuje ljude.
Nakon svinjokolja kantice i teglice napunjene su svinjskom mašću, ali budući da je ona jedna od „bijelih ubojica“, mnogi će u tavu radije uliti biljno ulje.
- Znanstvena istraživanja im ne daju za pravo jer se pokazalo da je pri prženju i visokim temperaturama ipak „zdravija“ svinjska mast.
