STARA GRADIŠKA - Malo je poznato kako se u novogradiškom kraju, između Okučana i Stare Gradiške, nalaze posljednji ostaci slavonske prašume hrasta lužnjaka – Prašnik, koja je pokrivala nizinski dio Panonije, između Save i Drave, piše Agroklub.

A sjeverno od Okučana, na Psunju, u predjelu Muški bunar, nalaze se ostaci nekadašnjih psunjskih prašuma hrasta kitnjaka i bukve. Ti sačuvani dijelovi starih šuma svjedoče o nekadašnjem bogatstvu Slavonije s vrlo lijepim šumama i nadaleko čuvenom hrastovinom.

Oba ta predjela sačuvali su domaći šumari za buduća pokoljenja kao simbole nekadašnjeg bogatstva, da se uče na njima te kako bi ih znanstveno istražili i prikazali. Od 1929. to su zakonom zaštićeni šumski predjeli, a 1963. godine Prašnik i Muški Bunar proglašeni su specijalnim rezervatima šumske vegetacije.

U Prašniku se nalazi najstariji, primjerak hrasta lužnjaka u Europi. Star je 350 godina, prsnog promjera 2,2 metra, a visok je 43 metra.

Muški bunar smješten je na jugozapadnom dijelu Psunja, na površini oko 43 ha. U tom zaštićenom prirodnom prostoru, na nadmorskoj visini 750 – 800 m, prostire se stara gorska bukova šuma (17 hektara) i mješovita šuma hrasta kitnjaka i bukve (26 hektara), približne starosti 250 – 300 i više godina. Dimenzije divovskih bukovih i kitnjakovih stabla dosižu i do 40 m visine, s prsnim promjerima do 250 cm. Od vrsta je najzastupljenija bukva (57 posto), hrast sudjeluje s gotovo 43 posto, a na rijetkim mjestima nalazi se tek pokoji grab. Prosječna drvna zaliha po hektaru je 584 m³.

Za sada je 'Muški bunar' privlačan jedino dobro upućenim šumarima i planinarima, dok su drugi izletnici prava rijetkost. Bilo bi ih znatno više, kad bi znali kako se na kraju planinarske staze nalazi izvor pitke gorske vode, po kojemu je cijela šuma i dobila ime.

U jednom hrastu 55 kubika drvne mase

Cijela Gospodarska jedinica Prašnik prostire se na 1.456 hektara, a specijalni rezervat na 53 hektara i nalazi se u sastavu Šumarije Stara Gradiška, novogradiške Uprave Hrvatskih šuma. Posljednjih 86 godina tom šumom se ne gospodari - u njoj nema nikakva čovjekova djelovanja. Više o tom vrijednom prirodnom biseru saznali smo od šumarskih stručnjaka s kojima smo obišli Prašnik. Zbog prepuštenosti zubu vremena i prašumskoga tipa ove šume, na više mjesta na tlu, uočavamo izvaljene gorostase lužnjaka, nijeme svjedoke prohujalih vremena.

-Kad ova ogromna stabla umru i sruše se istrunu tamo gdje su stoljećima živjela. Ovdje nema nikakva gospodarenja, nema odvlačenja trupaca i iskorištavanja drvne mase. Ovdje se događaju prirodni procesi života i umiranja bez čovjekovih intervencija. To je, zapravo, jedinstveni rezervat u Europi - priča nam dipl. ing. Krunoslav Szabo, upravitelj Šumarije Stara Gradiška dok prolazimo između hrastova gorostasa koji izazivaju strahopoštovanje. Neki su stariji od 300 godina.

Prema podacima iz 1979. u rezervatu Prašnik bilo je 1.487 stabala hrasta lužnjaka i 48 stabala običnog graba i bukve. Zaustavljamo se kod najvećeg hrasta, pravog gorostasa, koji je zaista reprezentativan: prsni promjer mu je 2,2 metra, visok je 43 metra i, prema procjenama stručnjaka, ima oko 55 kubika drvne mase.

Šuma pogodna za znanstvena istraživanja

Iako u Prašniku prevladavaju dvije zajednice: zajednice hrasta lužnjaka i graba te hrasta lužnjaka i žutilovke, uočili smo i jednu bukvu, također ogromnih dimenzija.

-To sada nije uobičajeno za Posavinu, to je ostatak nekadašnje šume. Možda je ovdje bilo i više bukvi, vidi se kako je ova preživjela 300-400 godina - kaže dipl. ing. Mario Bošnjak, predstavnik novogradiškog ogranka Hrvatskog šumarskog društva. Domaćini upozoravaju kako je u ovom specijalnom rezervatu šumske vegetacije zabranjeno branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih vrsta, melioracijski zahvati te različiti oblici gospodarskog i ostaloga korištenja.

Pri kraju razminiranje Prašnika

Ova šuma, koja se nalazi uz važnu prometnicu Okučani-Stara Gradiška-Banja Luka, za vrijeme Domovinskoga rata doživjela je djelomičnu devastaciju, a najveći problem - sve do sada - bile su velike minsko-sumnjive površine, zbog čega je ovaj biser prirode mnogima bio nedostupan. U šumu Prašnik ulazilo se na vlastitu dogovornost.

Dipl. ing. Damir Matošević, koordinator za humanitarno razminiranje u novogradiškoj Upravi šuma kaže kako je od 2.800.000 četvornih minsko-sumnjivih površina za razminiranje ostalo još oko 10 %, odnosno 280.000 četvornih metara. Obilne kišne i zaobalne vode te vrlo teški uvjeti onemogućili su pirotehničare "Mungosa" da dovrše taj velik i važan posao, pa će se s projektom razminiranja vrijednim 18.000.000 kuna nastaviti ove godine.

Prašnik zanimljiv i za razvoj ruralnog turizma

Jedinstvena sačuvana šuma starih, u svijetu poznatih slavonskih hrastova, o čijoj zaštiti i promociji sada brine i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije, vrlo je zanimljiva za znanstvena istraživanja i proučavanja, ali i za šumarsku praksu.

Potpunim razminiranjem Prašnika, ovaj gotovo netaknut i jedinstven kutak prirode u Europi, konačno bi postao dostupan šumarima, istraživačima, učenicima i studentima te svim ljubiteljima prirode. U svakom slučaju, posljednji ostaci prašume hrasta lužnjaka zanimljiv su resurs i za razvoj ruralnog turizmau tom dijelu zapadne Slavonije.

Izvorni suveniri iz Prašnika

Sadašnje generacije šumarskih stručnjaka ponose se onim što su davno prije učinile njihove kolege. To je, kažu, svojevrsno priznanje hrvatskoj šumarskoj struci koja je i prije 80-tak godina uvidjela kako vrijednost i značenjeove šume nadilaze materijalnu vrijednost drvne mase koja u njoj raste. Ističu da su čak 90 posto naših šuma prirodne šume u kojima se utjecaj čovjeka nastoji minimalizirati.

Takva politika upravljanja omogućuje očuvanje složenih šumskih ekosistemai bioraznolikosti. Kako bi priču o starim hrasticima približili širem pučanstvu, a posebno djeci i mladeži, članovi HŠD ogranak Nova Gradiškaprikupljanju i razmnožavaju genetski materijal od najvećeg hrasta u Europi. Posijali su skupljeni žir ispod njega i posadili u rasadnik. Na mladice izrasle iz tog žira, stručnjaci šumarskog instituta Jastrebarsko cijepili su plemke skinute s najvećeg hrasta. Prve sadnice posadili su prošle godine - jednu u Davoru, a drugu u Staroj Gradiški. Ubuduće će se takve sadnice, djecanajvećega hrasta, koristiti kao izvorni suvenir iz prašume Prašnik i tog dijela Slavonije.