SLAVONSKI BROD - Poznati znanstvenik Albert Einstein svojedobno je izjavio: "Nestanu li pčele s planeta Zemlja, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života." Bez pčela, nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane pa ni ljudi. Na Zemlji se samo oko 10 posto biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele, čiji je ovogodišnji pomor, uz koji stručnjaci povezuju ranu pojavu toplog vremena i uporabu pesticida, uznemirio ne samo pčelare.

Inicijativa o zaštiti pčela traje već dulje vrijeme. Primjerice košnice s pčelama su još 2013. godine s ciljem njihova povećanja u Parizu postavljene u Notre-Dame. Košnice su bile smještene na vrhu sakristije na južnoj strani katedrale, nekih 30 metara ispod glavnog krova. A prema pisanju BBC-a dio od oko 200 tisuća pčela koje su živjele u košnicama na krovu katedrale Notre-Dame preživjele su požar koji je uništio jednu od najpoznatijih crkava na svijetu. S druge strane, također s ciljem očuvanja pčela, susjedi Slovenci odlučili su povodom 20. svibnja, Međunarodnog dana pčela, pčelinjak darovati Papi.

I pčelari Slavonskog Broda angažirani su po ovom pitanju. Franjo Lepan pčelarstvom se počeo baviti nedavno, no, kaže, shvaća veličinu problema te je stoga odlučio sa zanimljivom inicijativom ići i prema Gradskoj upravi Slavonskog Broda, a sve s ciljem očuvanja pčela.

"Predlažem da se i Slavonski Brod uključi i zaštitu populacije pčela. Najjednostavnije je da se sugerira našem komunalnom poduzeću da kod sadnje parkovnog drveća i drvoreda uključi sadnju medonosnog drveća recimo Evodije. To se drvo zove i pčelinje drvo, cvjeta u srpnju i kolovozu kada je za pčela bezopasno razdoblje, ukrasno je drvo na kojemu pčele prosto spavaju. To bi bio veliki doprinos grada očuvanju pčela te se nadam kako ćete podržati ovu inicijativu", u svojoj poruci gradonačelniku MIrku Duspari napisao je Lepan.

"Hoće li gradonačelnik prihvatiti ovaj prijedlog ne znam, ali se nadam kako će ga ozbiljno razmotriti", zaključio je Lepan. Kada bi ju podržalo više građana sigurno bi i mogućnost da njihova ideja bude podržana bila i veća. No, svakako ostaje pričekati kako bismo vidjeli hoće li joj se priključiti veći broj građana te hoće li onda njihovu inicijativu gradonačelnik Duspara ocijeniti kao onu kojoj treba dati podršku i pomoći da se i realizira.

Inače, evodija je listopadno stablo (ili grm ako se tako obrezuje) porijeklom iz Južne Koreje i Kine. Može narasti i do 20 metara visine, ali najčešće naraste do 8,5 metara u visinu i isto toliko u širinu. Kora ovog listopadnog drveta je glatka i siva, a listovi su tamno-zeleni i sjajni. Cvjetanje počinje tek nakon četvrte godine rasta, u srpnju i kolovozu. Odlična je ljetna medonosna biljka koja pčelama daje nektar i pelud u izobilju. Evodija medi tako snažno da pčele nektar skupljaju čak i iz onih cvjetova koji padnu na tlo.

Izrazito je atraktivna pčelama koje je masovno posjećuju tijekom čitavog dana, pa čak i kada se smrači. Također, kada cvijet opadne sa stabla, još uvijek se na njemu mogu naći pčele koje ga obilaze. Dnevni unosi su preko tri kilograma nektara po košnici, a ukupni prinosi po jednoj pčelinjoj zajednici mogu biti i preko 30 kg meda. Sa samo jednog hektara zasađene evodije, prosječni je prinos meda oko 400-500 kg. Najviše koristi od nje je u kasno ljeto, kada nema više puno paše za pčele koje tada spremaju zalihe za zimu. Plodovi su crveno-ljubičasti tobolci i sadrže crne sjemenke. Sjemenke su jako sitne (tisuću sjemenki teži samo šest grama). Plodovi često ostaju na drvetu kroz zimu i na taj način opskrbljuju ptice stanarice prijeko potrebnom hranom.