SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA - Udruga pčelara Zrinski iz Slavonskog Broda te Udruga Nektar iz Nove Gradiške, krovne su udruge za pčelare i proizvodnju meda u Brodsko-posavskoj županiji.  Nakon što je 16. studenog prim.mr.sc. Josip Lončar, dr.med. specijalist obiteljske medicine iz Bjelovara pred stotinu pčelara i znatiželjnika održao zanimljivo predavanje u amfiteatru Srednje škole „Matija Antun Reljković" u Slavonskom Brodu na temu „Uloga meda u prevenciji i unapređenju zdravlja", istim će se predstaviti i novogradiškoj publici.

Predavanje na koje su pozvani svi zainteresirani građani održat će se u subotu, 2. prosinca, u prostorijama restorana „Maksimilijan" u ulici Maksimilijana Benkovića 5 u Novoj Gradiški s početkom u 17 sati.  

Predavač će nastojati istaknuti veliku ulogu meda i drugih pčelinjih proizvoda u zdravoj prehrani, prevenciji i liječenju bolesti. Naglasak će biti na tome kako je med i dalje izuzetno važan iako u 21. stoljeću imamo vrlo dobre lijekove. Prisutni će moći naučiti neke od čak 500 bitnih sastavnica meda te saznati u koje se sve svrhe on može koristiti.

I službene internetske stranice Pčelarstva Krizmanić donose brojne zanimljivosti o pčelama i medu.

Tako na njima saznajemo kako na Zemlji postoji preko 20.000 vrsta divljih pčela koje se mogu podijeliti u sedam do devet porodica. One  su vrlo bliski srodnik bumbara, žive na svim kontinentima osim na Antartici (jer tamo nemaju što oprašivati). Poznate po svojoj ulozi u oprašivanju biljaka kao i po proizvodnji meda, voska i propolisa. Pčele se hrane nektarom i peludom, najmanje vrste su velike oko dva milimetra dok najveće narastu i do 40 milimetara, ali jako malo vrsta pčela proizvodi med.

Najpoznatija vrsta, europska pčela medarica je upravo ona vrsta pčele na koju se misli kada se kaže pčela jer nam ona donosi med, a poznata je pod skraćenim nazivom medarica.

Sam način na koji pčele proizvode med se nije bitno promijenio već više od 100 milijuna godina. Pčele žive u kolonijama, često u jednoj koloniji ima više od 50.000 pčela (nekad i do 90.000). Uglavnom su to pčele radilice, a manji je broj (do nekoliko tisuća) trutova i samo jedna matica (kraljica). Pčela radilica zadužena je za sakupljanje meda, one mlađe sakupljaju propolis, grade saće, hrane ličinke i obavljaju druge zadaće.

Trutovi imaju samo jedan zadatak - oploditi maticu. Zato imaju jaka krila i velike oči jer je maticu koja odleti 100 metara u zrak veoma teško dostići. Čisti je to primjer evolucije jer samo najsnažniji i najizdržljiviji trutovi mogu prenositi svoje gene dalje. Kada trut oplodi maticu obično ugiba. Tu mu evolucija ipak nije pomogla.

 Matica je jedina seksualno zrela pčela u košnici dok su sve ostale pčele u košnici njezini potomci. Krajem proljeća i početkom ljeta matica može dnevno proizvesti dvije do tri tisuće jajašaca što je nekoliko puta više od njezine ukupne težine. U jednoj koloniji odnosno košnici može postojati samo jedna matica.

Najzanimljivija stvar vezana za med jest činjenica da su pčele jedini kukci koje proizvode hranu koju osim njih samih jede i čovjek. Ta hrana, med, je ujedno i jedna on najzdravijih i najsigurnijih namirnica koja se može pronaći u prirodi jer je med otporan na velik broj bakterija. Život pčele je relativno kratak, do dva mjeseca, dok matice mogu doživjeti i sedam godina.

Pčela u jednom danu može obići preko tisuću cvjetova dok čitava košnica u jednom danu može oprašiti tri milijuna cvjetova. Upravo ta količina odgovara proizvodnji jednog kilograma meda.

Pčele lete brzinom od 25 kilometara na sat, a zanimljivo je i da za proizvodnju jednog kilograma pčelinjeg voska pčele trebaju pojesti i do osam kilograma meda.

Svi ti podatci otkrivaju nam koliko moramo cijeniti pčele i njihov konačni proizvod u kojemu toliko uživamo. Važno je naglasiti kako bi nestanak pčela na određenom području uzrokovao ubrzano izumiranje više od 20  tisuća biljnih vrsta, što bi negativno utjecalo na cjelokupnu ekološku ravnotežu.