SLAVONSKI BROD – Nakon komaraca s kojima su muku mučili Brođani i žitelji Brodsko-posavske županije, sada se ponovno 'bore' s neobičnim prozirnim mušicama koje, iako ne djeluju opasno, stvaraju osjećaj nelagode, pogotovo jer znaju i ugristi.

Platanina stjenica spada pod molestante odnosno insekte koji smetaju ljudima poput muha i komaraca. Kako mrežasta sjenica ima organe za bodenje i sisanje, od njezinih uboda ponekad može ostati crvenilo, ali je važno napomenuti - ne hrani se krvlju već biljnim sokovima.

- Svakodnevno sjedim u dvorištu i nerijetko imam osjećaj kako nešto plazi po meni, a na kraju se ispostavi da su to te sitne prozirne bubice koje i grizu. Mjesto ugriza katkad onda pocrveni, ali barem ne svrbi kao od komaraca. – kazala je Vesna, čitateljica SBplus-a, koja živi u centru grada, ali u dvorištu redovito održava svoju zelenu oazu i u njoj često boravi. Međutim, ona nije jedina Brođanka koja se potužila na najezdu ovih raznokrilaca.

- Kada prođem dijelom šetališta uz Samostan i Malo gradsko kupalište, gdje ima dosta drveća ili recimo kroz park kod Klasija, osjetim kako su se jednostavno polijepile po meni, a pogotovo ako sam u tamnoj odjeći mogu se vidjeti desetci tih sitnih bijelih bubica, ne znam kako se zovu. Nisam osjetila njihove ugrize, ali mi nije ugodno vidjeti ih kako mi hodaju po koži. – kazala je za SBplus 21-godišnjaKatarina koja tijekom ljeta gotovo svakodnevno iskoristi priliku provozati se biciklom kroz grad.

Iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja rekli su kako je riječ o invazivnoj vrsti stjenice, a na Šumarskom fakultetu u Zagrebu poručuju kako priča o stjenicama nije nova.

- Stjenice su prastara priča. Postoje hrastova i platanina stjenica. Točnije hrastova mrežasta stjenica (Corythuca arcuata) i mrežasta platanina stjenica (Corythuca ciliata). Obje su stigle iz Sjeverne Amerike u Europu. Platanina stjenica prvi put je registrirana u Italiji, u okolici Padove, tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća, a hrastova se pojavila negdje oko 2000. godine - kazao je za Dnevnik.hr prof.dr.sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

- Ove stjenice su biljojedi, hrane se biljnim sokovima. Ne znamo zašto napadaju ljude. Za sada nema informacija o tome prenose li kakve parazite ili bolesti. Prvi medicinski podaci vezani uz stjenice pojavljuju se u Italiji, gdje je zabilježeno više slučajeva osipa od njihovih uboda. Kod nas za sada nema medicinske dokumentacije o napadima hrastove i platanine stjenice. – objasnio je Hrašovec.

Veliki problem za šume

Hrastova mrežasta stjenica prvi se puta pojavila prije šest godina u slavonskoj spačvanskoj šumi, a otad se ubrzo proširila na 14 županija i postala štetnik uroda, prirasta i zdravstvenog stanja šuma. Niti jedno sredstvo, koje je dosad korišteno protiv nje, nije se pokazalo zadovoljavajućim, a štetnik također pokazuje otpornost i na klimatske prilike.

Mrežasta stjenica platane (Corythuca ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi 70-ih godina prošlog stoljeća. To je mali insekt duljine od 3,2 do četiri milimetra, mliječno-bjelkaste boje koji se hrani na naličju, odnosno donjoj strani lišća, sisajući biljni sok. Glavni domaćin je američka platana (lat. Platanus occidentalis) po kojoj je i dobila ime, ali se ponekad nalazi i na drugim vrstama kao što su: grmovi jaseni, lovorolisni hrast i gorski javor.

Budući da ne može aktivno letjeti na veće udaljenosti, leprša u zraku i na taj način ometaju prolaznike. Platanina stjenica spada pod molestante odnosno insekte koji smetaju ljudima poput muha i komaraca. Kako mrežasta sjenica ima organe za bodenje i sisanje, od njezinih uboda ponekad može ostati crvenilo, ali je važno napomenuti - ne hrani se krvlju već biljnim sokovima.

Siše biljne sokove isključivo na lišću platana. Na naličju lista probija epidermu i sisa klorofil, zbog čega je list točkasto bijeli. Već u kolovozu mnoge se platane zbog toga više ne zelene nego su blijede boje te im je narušena funkcija ukrasnog gradskog zelenila. Do kraja kolovoza, češće u rujnu, stjenice se počinju zavlačiti pod koru ili tražiti druga skrovita mjesta kako bi se sakrile od zime.

Slična navedenoj stjenici jest Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) koju je golim okom gotovo nemoguće razlikovati od mrežaste stjenice platane.

Hrastova mrežasta stjenica prvi se puta pojavila prije šest godina u slavonskoj spačvanskoj šumi, a otad se ubrzo proširila na 14 županija i postala štetnik uroda, prirasta i zdravstvenog stanja šuma. Niti jedno sredstvo, koje je dosad korišteno protiv nje, nije se pokazalo zadovoljavajućim, a štetnik također pokazuje otpornost i na klimatske prilike.

Te krilatice djelujuju na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju pa ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na taj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Zbog načina kojim se šire, prave sve veće štete, a njihova će prisutnost i dalje rasti pa će nastaviti dalje osvajati nova područja.