SLAVONSKI BROD - Iznimno visoke koncentracije lebdećih čestica u zraku proteklog su vikenda uznemirile Brođane, a iz Gradske uprave, ne znajući što su uzroci povišenih koncentracija, ponovno su zatražili očitovanje nadležnih u zemlji, ali i susjednoj Bosni i Hercegovini. Odgovor nisu dobili. Tek izvješća o koncentracijama u posljednja dva mjeseca prošle godine pristigla iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. No, u tom slučaju nije riječ o odgovoru na prije tri dana poslane gradske upite, nego na njihov dopis koji su resornom Ministarstvu uputili još 23. prosinca prošle godine. 

I dok iz Grada čekaju odgovore nadležnih, jučerašnji podatci govore kako je u Slavonskom Brodu na mjernoj postaji Slavonski Brod 2 ponovno izmjerena povišena koncentracija lebdećih čestica. U 19 sati njihova koncentracija iznosila je 104,2 mikrograma, u 20 sati, 114,2, zatim sat vremena kasnije 161 mikrogram, a u 22 h 101,4, nakon čega do jutra te koncentracije padaju na dvostruko niže vrijednosti. Promatrajući vrijeme u kojima koncentracije lebdećih čestica rastu, barem ove posljednje, mogli bi se reći da ložišta imaju itekakve veze s tim, jer je riječ o satima kada se u domovima, zbog pada vanjske temperature, pojačava grijanje. No, to su tek nagađanja. Žitelji Slavonskog Broda i dalje su skloni vjerovati kako je za sve glavni krivac Rafinerija. No, s obzirom na odgovor Veleposlanstva RH-a u BiH 22. siječnja ove godine (odgovor je u prilogu članka) Gradu Slavonskog Brodu, temeljem njihovih upita, vidljivo je kako zadnja dva mjeseca prošle godine u Rafineriji 'nije bilo prerade sirove nafte, a postrojenja primarne i sekundarne prerade nisu bila u režimu rada'.

Prema onomu što je SBplus doznao, a o čemu se u susjednom Brodu sve glasnije govori, je da prerade nema i dalje, a pogoni Rafinerije se 'režu'. Navodno je otpušten gotovo cijeli proizvodni pogon, a u 'radnom statusu su', prema informacijama koje se mogu čuti u bosanskom Brodu, dio laboratorija, energetski odjel koji radi zbog plinofikacije, uprava te ruske službe nabave i investicija. Zbog svega toga s druge strane rijeke Save uvjereni su da Rafinerija, ako je do sada i bila, više sasvim sigurno nije uzrok loše kvalitete zraka u Slavonskom Brodu. 

"Ekološka udruženja koja djeluju na području Slavonskog Broda uporno krivicu pokušavaju prebaciti na desnu obalu Save i na Rafineriju. Tvrdnje su im neosnovane, a razlog je potpuno očigledan, Brođani s ove strane Save znaju da Rafinerija ne radi od listopada 2018. godine, odnosno, od posljednje velike eksplozije koja je, nažalost, odnijela i jedan život. Iako je Rafinerija još 2019. godine krenula u modernizaciju, odnosno plinofikaciju, još ništa konkretno se ne događa, osim što smo svjedoci svakodnevnog otpuštanja radnika iz ovog nekadašnjeg "giganta".", na optužbe iz Slavonskog Broda reagirali su i mediji s druge strane rijeke Save. Prema pisanju susjednog e-broda cijela priča oko 'prebacivanja' krivnje na bosanskohercegovačku stranu, a koja dolazi od strane ekoloških udruga, tvrde, izgledaju ispolitizirano. "Priča oko onečišćenosti i loše kvalitete zraka uvijek se intenzivira pred izbore pa tako i ovaj put. Lokalni izbori u Hrvatskoj dobra su prilika da se prebacivanjem krivice na Rafineriju i Brod pokupe jeftini politički poeni.", piše e-brod. Je li to uistinu glavni motiv, pokazat će vrijeme.

No, činjenica je da je zrak zagađen i da su zadnjih dana povećane koncentracije lebdećih čestica. Pri tome, prema posljednjem odgovoru koji je DHMZ dostavio na upite SBplus portala, ne treba zanemariti niti činjenicu da 'koncentracija lebdećih čestica PM10 ne ovisi samo o pritisku emisija u atmosferu, nego i o meteorološkim uvjetima'. Kako se kao jedan od najvećih onečišćivača kada su u pitanju lebdeće čestice apostrofiraju kućna ložište, zbog blizine dva grada, ne treba zanemariti niti činjenicu da je i 's preke strane' situacija s loženjem na jeftinije, ali za zrak puno štetnije, energente prilično loša. "Loži se ugalj i lignit sa 40% gline, regulacija ni u romingu. Sirotinja loži namještaj i stolariju, plastiku, gumu... Nije ovo zadnja tri dana, ovo je zadnja dva mjeseca, tko prati index zraka, zna.", komentar je jednog od čitatelja susjednog bosansko-brodskog portala e-brod, u kojem se, sasvim sigurno, može naći prostora za prihvaćanje činjenice da i ložišta s druge strane rijeke onečišćuju brodski zrak i obrnuto, posebice kada su meteorološki uvjeti takvi da pogoduju tome.

Pri tome se, nikako ne smiju zanemariti niti utjecaji slavonskobrodske industrije, a bit će zanimljivo vidjeti tko od njih ispunjava potrebne ekološke uvjete te koliko brinu o zaštiti zraka. I to je nešto o čemu bi, uz sve ostalo, trebale brinuti i lokalne ekološke udruge. Ne prebacivati uvijek lopticu na drugu stranu, o kojoj valja voditi računa i ukazivati na probleme koji dolaze od tamo, ali pri tome ne okretati glavu od problema u vlastitom dvorištu u čijem rješavanju ne treba sudjelovati samo Grad Slavonski Brod, nego svoju ulogu mora preuzeti i Županijska uprava, ali i saborski zastupnici te se izboriti za ono što mogu: tvrtke na domaćem terenu koje moraju poštivati ekološke standarde, ali i povlastice građanima, poput onih o svrstavanju grada u posebnu kategoriju u kojoj bi država s 85 posto i više sufinancirala energetsku obnovu obiteljskih kuća i plinofikaciju.

Samo tako kod susjeda ali i dobrog dijela stanovnika Slavonskog Broda i okolnih mjesta čiji građani trpe posljedice loše kvalitete zraka izbjegnut će se osjećaj politikantstva oko osnovnog ljudskog prava, prava na čist zrak.

PDF Dokument

Dopis_veleposlanika_RH.pdf