'Radi se o međunarodnom aktu koji nije pravno obvezujući i nema obilježja međunarodnog ugovora, a Protokolom se daje institucionalna potpora privatnom projektu.'
SLAVONSKI BROD - Prvog dana mjeseca lipnja Rafinerija nafte u susjednom bosanskom Brodu plin bi trebala dobivati iz Hrvatske. Tako barem tvrde iz Croduxa čiji bi izvođači radova do kraja svibnja trebali završiti osposobljavanje plinovoda, posla u sklopu kojeg je 25. ožujka ove godine u 4.30 provučena cijev ispod rijeke Save, dužinom od 450 metara.
Time je projekt vrijedan gotovo 33 milijuna kuna priveden kraju, a u Rafineriji s nestrpljenjem čekaju prvi dan lipnja kako bi mogli početi s radom. No, hoće li do toga doći? Poznato je, naime, da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine cijeli postupak plinofikacije Rafinerije, odnosno, izgradnje plinovoda ispod rijeke Save kako bi se Rafinerija priključila na hrvatsku plinsku mrežu, nazvalo 'udarom na suverenitet'.
"Vlada Republike Hrvatske neizostavno mora zaustaviti sve radove na plinovodu. Riječ je o potpunom skandalu i udaru na suverenitet države Bosne i Hercegovine", izjavio je tada član Predsjedništva BiH Željko Komšić optuživši Hrvatsku za "agresiju" i "kršenje suvereniteta". Na sličan je način tada reagirao i bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
SBplus je Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske uputio dopis u kojem smo zatražili njihov komentar novonastale situacije i 'optužbi' koje stižu iz susjedne države.
Evo što su odgovorili:
"Plinofikacija Rafinerije nafte Brod velik je pozitivni pomak vezan za smanjenje onečišćenja zraka na prostoru oko Rafinerije i korak naprijed prema zajedničkoj europskoj politici koja se zalaže za dekarbonizaciju kontinenta do 2050. godine.
Uključenost Republike Hrvatske vezana je isključivo za poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje zdravstvenih rizika u području Slavonskog Broda.
Republika Hrvatska je kontinuirano, na razini resornih ministarstava, diplomatskim kanalima, te u konačnici i na najvišoj političkoj razini nastojala s nadležnim tijelima BiH pronaći rješenje kojim bi se zaustavilo prekogranično onečišćenje zraka uzrokovano radom Rafinerije.
Državna razina BiH je upoznata s ovim pitanjem kroz rad međudržavne Radne skupine za praćenje stanja zraka na području Slavonskog Broda i Broda, u kojoj sudjeluju predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. 27. travnja 2016. potpisan je Sporazum između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o suradnji u području zaštite okoliša i održivog razvoja, kada su se ministri nadležni za okoliš RH i BIH usuglasili da će vršiti zajednički pritisak prema Rafineriji da se moderniziraju procesi. Također, na zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vlade BIH u srpnju 2017., pitanje onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda bilo je jedna od točaka dnevnog reda.
Pored svega navedenoga, Republika Hrvatska je 2017. s predstavnicima Republike Srpske potpisala Protokol o suradnji na realizaciji projekta „Opskrba prirodnim plinom krajnjeg kupca – Rafinerija nafte Brod (RNB) od strane opskrbljivača – CRODUX PLIN d.o.o. izravnim priključenjem RNB na plinski transportni sustav Republike Hrvatske na mjestu MRS Slobodnica, prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica – Brod u izravni plinovod, koji će biti korišten isključivo za opskrbu prirodnim plinom RNB-a”.
Radi se o međunarodnom aktu koji nije pravno obvezujući i nema obilježja međunarodnog ugovora, a Protokolom se daje institucionalna potpora privatnom projektu.
Plinofikacija Rafinerije nafte Brod je projekt dviju privatnih tvrtki, te njime nije uspostavljena interkonekcija, već je omogućeno podizanje standarda rada Rafinerije vodeći pritom računa o zajedničkoj politici u pogledu zaštite okoliša i dekarbonizacije.
U skladu sa svim navedenim, središnja vlast u Bosni i Hercegovini bila je upoznata s problemom te se zajedno s Republikom Hrvatskom zalagala za pronalazak rješenja.
Ono što je bitno istaknuti je da će se dovršetkom ovog projekta osigurati bolja kvaliteta zraka svim stanovnicima s obje strane granice.", za SBplus su odgovorili iz Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.
No, hoće li i u kojoj mjeri Rafinerija u bosanskom Brodu, ako i kada počne s radom, ovako plinoficirana, utjecati na smanjenje onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu? U resornom hrvatskom ministarstvu su uvjereni da hoće.
"U Slavonskom Brodu su vrijednosti lebdećih čestica PM10 i PM2,5, ali i drugih onečišćujućih tvari, u prosjeku niže u posljednje dvije godine od kada Rafinerija nafte Brod ne radi (u usporedbi s prosječnom vrijednosti za razdoblje 2015.-2018). Sukladno dosadašnjim saznanjima i analizama, doprinos Rafinerije nafte Brod u koncentracijama lebdećih čestica prilikom „normalnog rada" rafinerije iznosi do maksimalno 30%. Trend smanjenja koncentracija lebdećih čestica u periodu 2019.-2020. jednim dijelom svakako je i posljedica neobavljanja poslovnih procesa u Rafineriji nafte Brod, a osim toga, u ovom smanjenju ne smiju se isključiti ni drugi čimbenici, npr. izmjena energenata u većim sustavima za grijanje te promet na području grada Slavonskog Broda. Uz to, u 2020. godini je zbog epidemioloških mjera znatno smanjena mobilnost, naročito prekogranični promet.
Također, temperature tijekom hladnijeg dijela godine (siječanj-ožujak, listopad-prosinac) bile su više posljednje dvije godine (6,5 i 5,3 C) pa su zbog toga vjerojatno bile i manje emisije iz ložišta. Razdioba onečišćenja i iznos prizemnih koncentracija, osim emisija iz poznatih izvora, u velikoj mjeri ovise i o drugim faktorima (meteorološki uvjeti, daljinski prijenos onečišćenja, topografija/ konfiguracija terena, doba godine). Plinofikacija Rafinerije nafte Brod svakako će doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka na području grada Slavonskog Broda, odnosno smanjenju doprinosa u koncentracijama pojedinih onečišćujućih tvari.", pojasnili su iz Ministarstva.
Hoće li i koliko smanjiti zagađenje zraka ostaje pričekati početak rada Rafinerije koja će kao pogonsko gorivo sada koristiti plin. No, i tada treba voditi računa o tome da je Rafinerija i ranije bila daleko veći zagađivač sumporovodikom (neugodnog mirisa, koji smanjuje kvalitetu življenja ali nije opasan po zdravlje), dok u slučaju lebdećih čestica ona nije bila glavni zagađivač. Bila je to i ostala, a tako će, sigurni smo biti i n(ako)n što ponovno proradi Rafinerija, energetska siromašnost građana koji se u sve većem broju griju na drva.
Činjenica da povećane koncentracije lebdećih čestica u znatnoj mjeri dolaze upravo od ložišta i gustog prometa otvara mogućnost djelovanja na domaćem terenu za postizanje bolje kvalitete zraka. Stoga bi uz Grad Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija i ekološke udruge trebali zajednički udružiti snage i vršiti stalne 'pritiske' na vrh države kako bi poduzeli korake kojima bi Slavonskom Brodu i Brođanima omogućili povoljniju energetsku obnovu te rješavanje pitanja prometa autocestom i graničnog prijelaza u Slavonskom Brodu. Svakako da bi cijeloj priči pozitivniju sliku dao pritisak lokalnih vlasti u susjednom Brodu na pitanju smanjenja energetskog siromaštva tamošnjih građana, jer ruže vjetrova mogu i 'njihove lebdeće čestice' donijeti na ovu stranu rijeke Save, ali na taj dio ne možemo previše utjecati, stoga se treba okrenuti onome čemu možemo i problem rješavati u svojoj kući.