SLAVONSKI BROD - To da kvaliteta zraka koju udišu stanovnici Slavonskog Broda nije na zavidnoj razini, znamo odavno. No, čini se kako mnogi i dalje odbijaju vjerovati da uzrok onečišćenja zraka ne dolazi isključivo s druge obale rijeke Save, na čemu i dan danas ponekad inzistiraju određene slavonskobrodske ekološke udruge, zaboravljajući pri tome da je Rafinerija početkom 2019. godine krenula u modernizaciju zbog čega je zaustavljen veći dio proizvodnje u ovoj tvrtki koju su Brođani držali glavnim krivcem za loš zrak koji udišu. Pomagali su im u tome, doduše i lokalni političari koji su u predizbornim obećanjima najavljivali rješavanje ovoga problema i čisti zrak. I problem se počeo rješavati barem kada je u pitanju Rafinerija, ali građani Slavonskog Broda i dalje udišu zrak ne baš zavidne kvalitete.

'Unatoč tome što je Rafinerija u remontu, razina lebdećih čestica na ovom prostoru je i dalje povećana, posebice u zimskim mjesecima što je posljedica pojačanog prometa i ložišta.', još ranije je istaknula Maja Knepr Šegina, dipl.ing.biol. iz Službe za toksikologiju Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo.

"Kada je u pitanju kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu, željeli bismo navesti da DHMZ izrađuje godišnji izvještaj o ocjeni kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka na temelju jednogodišnjeg niza validiranih podataka mjerenja za određenu onečišćujuću tvar na mjernoj postaji za mjerenje kvalitete zraka. Za sumporovodik granična 24-satna vrijednost je  5 ug/m3, a granična 1-satna vrijednost je 7 ug/m3. Podaci o koncentracijama sumporovodika na postajama drž. mreže također se nalaze u godišnjoj ocjeni. S obzirom na učestalost prekoračenja granične vrijednosti, zrak u Slavonskom Brodu je I kategorije s obzirom na tu onečišćujuću tvar.", piše u odgovoru DHMZ-a koji su za SBplus portal priredili Jadranka Škevin-Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka i Domagoj Mihajlović koji je voditelj Službe za upravljanje sustavom mjerenje kvalitete zraka.

Naime, prema podatcima dostupnim na stranicama Hrvatske agencije za zaštitu i Okoliš na mjernoj postaji Slavonski Brod 2 tijekom siječnja ove godine najviša izmjerena vrijednosti sumporovodika zabilježena je u noći s 30. na 31. siječnja kada je iznosila 3,5 u 24, odnosno 2,2 mikrograma u 01 sat.  Na mjernoj postaji Slavonski Brod 1 4. siječnja u 13 sati zabilježea je koncentracija od 5 mikrograma sumporovodika,, a 19. siječnja u 12, 13 i 14 sati - 7, 6,8 te 5,6 mikrograma sumporovodika. Kada su u pitanju lebdeće čestice PM10 u siječnju ove godine najviša vrijednost od čak 210,3 mikrograma izmjerena je 19. siječnja u 20 sati. Visoke siječanjske koncentracije PM10 zabilježene su i 1. siječnja (140,2 u 01 h), 3. siječnja ( 130,4 u 19h, 103,8 u 20 h, 140,9 u 21 h i 147,2 u 22 h) te 4. siječnja (157 u 11 h). 

Prema podatcima s istog izvora kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu protekla tri dana je vrlo loša i iznimno loša. No, niti ovaj puta koncentracije sumporovodika (čiji je izvor bila Rafinerija u bosanskom Brodu) nisu prekoračene. Glavni krivac za iznimno lošu kvalitetu zraka posljednja tri dana su lebdeće čestice PM10, čija je najviša vrijednost u petak izmjerena u 24 sata i iznosila je 268,2 mikrograma. Jučer je 329,2 izmjereno u 01. sati, a jutros je koncentracija lebdećih čestica također u jedan sat nakon ponoći iznosila 231 mikrogram.

„U zimskim mjesecima povišene vrijednosti lebdećih čestica bilježimo zbog niza razloga. Jedan od razloga mogu biti pojedini onečišćivači kakav je Rafinerija, ali mogu biti i od prometa, od kućnih ložišta,…i ovisno o vremenskim uvjetima te vrijednosti mogu biti veće ili manje. Valja napomenuti i da osim tog onečišćenja postoji nešto što se zove bazično onečišćenje. Dakle da se ovog trenutka pogase svi industrijski pogoni, da stane promet opet bi bilo nekog onečišćenja koje dolazi vjetrom s drugih lokacija.", kazao je za SBplus još ranije dr. Ante Cvitković.

S time se podudaraju i podatci koje je SBplus dobio iz DHMZ-a. „Analiza emisijskih izvora na nekom području, odnosno njihov doprinos, je  kompleksan proces. Općenito se može reći da su izvori lebdećih čestica, osim onih prirodnih, kućna ložišta, promet i gospodarski sektor.", naveli su Škevin-Sojić i Mihaljević.

To da su lebdeće čestice glavni problem onečišćenja zraka u Brodu, a ne sumporovodik koji nam je 'grizao' oči dok je Rafinerija radila, isticano je više puta od strane stručnjaka koji su gostovali u Slavonskom Brodu na temu onečišćenja zraka. Tako je u svibnju 2019. godine, dakle samo par mjeseci nakon što je rafinerija krenula u modernizaciju, na okruglom stolu u Slavonskom Brodu Maja Knepr Šegina, dipl.ing.biol. iz Službe za toksikologiju Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo, kazala kako granične vrijednosti sumporovodika u Slavonskom Brodu nisu nikada ni približno dosegnule razine koje bi bile opasne po ljudsko zdravlje.

- Koncentracije sumporovodika koje su opasne iznose i do 150 miligrama po kubnom metru, što je puno, puno više od propisanih graničnih vrijednosti koje su uvedene za najnižu granicu na kojoj se mirisom može osjetiti njegova prisutnost u zraku. To je, ja bih rekla, jedan bezobrazan plin koji jako smrdi po trulim jajima što je strašno nelagodno i sasvim je sigurno kako nitko ne želi živjeti u takvoj atmosferi jer to smanjuje kvalitetu života, no bitno je naglasiti kako se nikom ništa neće zdravstveno dogoditi. Kod ljudi osjetljivih na mirise izazvat će glavobolje i mučnine, ali njegove granične vrijednosti nisu nikada premašene toliko da bi mogle ostaviti ikakvu posljedicu na zdravlje ljude - istaknula je tada Knepr Šegina, dodajući kako je, s druge strane, kod lebdećih čestica, kada je u pitanju njihov utjecaj na zdravlje, situacija uvjetovana nizom parametara. Od njihove koncentracije u zraku, preko toga nalaze li se na njima toksične tvari, do duljine izloženosti njihovom utjecaju.

- Najveći problem ovdje jesu lebdeće čestice koje se pojavljuju u dosta visokim koncentracijama tijekom godine i premašuju te dozvoljene vrijednosti. Sreća u svemu tome je da su mjerenja pokazala da ovdje na njima i nema baš teških metala poput arsena tako da je to dobro - poručila je tada Knepr Šegina, dodavši kako, unatoč tome što je Rafinerija u remontu, razina lebdećih čestica na ovom prostoru je i dalje povećana, posebice u zimskim mjesecima što je posljedica pojačanog prometa i ložišta.

A po koncentraciji lebdećih čestica Slavonski Brod je ipak u nezavidnijem položaju u odnosu na druge, iako su lebdeće čestice globalni problem s kojim je suočeno više od 90 posto pučanstva. „Usporedbom Slavonskog Broda s drugim gradovima u Hrvatskoj sa sličnom emisijom PM10 iz malih kućnih ložišta, situacija je sljedeća: prema registru onečišćujućih tvari izrađenom od strane HAOP-a (danas MINGOR), područje Slavonskog Broda spada među najopterećenija područja u Hrvatskoj kad je riječ o emisijama iz C sektora, sektora koji se odnosi na mala kućna ložišta. Međutim, koncentracija lebdećih čestica PM10 ne ovisi samo o pritisku emisija u atmosferu, nego i o meteorološkim uvjetima i prekograničnom onečišćenju. Tu su dakako i drugi izvori (ne samo C sektor). Tako su primjerice Sisak i Kutina u 2019. godini imali veći broj prekoračenja dnevne granične vrijednosti PM10 nego što je zabilježeno na postaji Slavonski Brod-2. Svi ti gradovi, nalaze se u kopnenom dijelu zemlje i podložni su nedovoljnom provjetravanju, nedostatku vjetra, osobito za dugotrajnih situacija stabilnog vremena, u zimskom dijelu godine, kad je povećana i učestalost magle. 

Povećane koncentracije lebdećih čestica, pa i prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti u kontinentalnom dijelu Hrvatske, bilježe se ne samo u gadovima nego u manjoj mjeri i na pozadinskim postajama, a taj problem prepoznat je i drugdje diljem Europskog kontinenta i rješava se na svim razinama, od lokalne, preko regionalne do međunarodne.", odgovorili su za SBplus iz DHMZ-a.

„Prema registru onečišćujućih tvari , područje Slavonskog Broda spada među najopterećenija područja u Hrvatskoj kad je riječ o emisijama iz C sektora, sektora koji se odnosi na mala kućna ložišta. Međutim, koncentracija lebdećih čestica PM10 ne ovisi samo o pritisku emisija u atmosferu, nego i o meteorološkim uvjetima.", pojasnili su iz DHMZ-a.

Činjenica je, a što je istaknuto prošle godine i na tematskoj Skupštini Brodsko-posavske županije održanoj sredinom lipnja, da je u razdoblju u kojem Rafinerija službeno ne radi, emisija lebdećih čestica u Slavonskom Brodu za 15 do 20 posto manja nego li u razdoblju rada prije eksplozije do koje je došlo u njihovom postrojenju. I tada je istaknuto ono na što je SBplus portal ukazivao više puta temeljem podataka dobivenih od strane relevantnih službi, a o čemu svjedoče i podatci sada dobiveni od DHMZ-a, da je koncentracija lebdećih čestica najizraženija u zimskom razdoblju kada je sezona grijanja i kada se, više nego li za lijepog vremena, kao prijevozno sredstvo koriste automobili. Kako je i izvješće Zavoda za javno zdravstvo pokazalo da se ne može povući izravna i isključiva veza oboljenja građana Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije s radom Rafinerije i zagađenjem koje je ona uzrokovala, nužno je apostrofirati potrebu da se i na tlu Hrvatske, učini što se učiniti mora i može kako bi Brođani dobili ono što im Ustav, kao i svim drugim građanima Hrvatske, jamči - a to je pravo na čist zrak.

Kako problem uvijek treba prvo počistiti ispred svoga praga, zanimljivo je kako pred zadnje parlamentarne izbore o rješavanju problema čistog zraka, kroz zalaganje za realizaciju ideja vezanih uz energetsku obnovu i plinofikaciju (što je rješavanje problema na kućnom pragu), i nije bilo puno govora mada bi se saborski zastupnici trebali za to boriti u klupama u koje su ih birači poslali ne samo radi njihovih primanja nego i radi rješavanja problema građana koji su im za to 'dali' dobro plaćen posao. Nakon takve parlamentarne teško je očekivati značajnije aktivnosti po ovom pitanju u predstojećoj lokalnoj predizbornoj kampanji. Tek lakše je svakako bilo obećavati rješavanje pitanja Rafinerije jer su na tome poene 'kupili' oni viši, a 'mali' uvijek mogli 'oprati ruke'.  Grad Slavonski Brod, kojeg se često proziva da ništa ne čini, od 2008. je poslao više od 400 dopisa na razne adrese u državnom vrhu ukazujući na probleme, tražeći pomoć i nudeći rješenja. Tražili su tako i svrstavanje grada u posebnu kategoriju u kojoj bi država s 85 posto i više sufinancirala energetsku obnovu obiteljskih kuća i plinofikaciju, tražili izmještanje graničnog prijelaza i naplatnih kućica na autocesti kojom prolazi 17,5 milijuna vozila godišnje. No, od tada do danas ti prijedlozi nisu naišli na plodno tlo.