POŽEGA – U Gradu Požegi, projektom 'Naša školska užina – faza II.' Za 2020./2021. godinu, koje je odobrilo financirati Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, besplatnu će užinu dobiti 472 učenika, za razliku od prošle godine, kada je u sklopu projekta besplatnu užinu dobivalo 408 učenika. Rast broja onih koji koriste besplatni obrok govori da dobar dio djece, nažalost, još uvijek živi u siromaštvu.

U razgovoru s psihologinjom Osnovne škole Julija Kempfa u Požegi, Silvijom Crnković i učiteljicom u produženom boravku, magistricom primarnog obrazovanja, Valentinom Legac, doznali smo utječe li siromaštvo na školovanje djece te kako se ponašaju oni i njihovi vršnjaci po tome pitanju.

SBplus: Kako siromaštvo utječe na uspjeh djece u školi?

Silvija Crnković, psihologinja: Različita znanstvena istraživanja koja su ispitivala utjecaj siromaštva na razvoj djece, ukazuju na to da život u neimaštini i oskudnijim materijalnim uvjetima utječe na puno aspekata u životu djeteta pa tako zasigurno i na uspjeh i postignuća djece u školi. Svako dijete bi prema Konvenciji o pravima djeteta, trebalo imati pravo na optimalan rast i razvoj u zajednici u kojoj živi i odrasta, no postoje brojni rizični čimbenici koji ta prava ugrožavaju, a jedan od njih je zasigurno i siromaštvo. 

Naime, djeca su ovisna o svojim roditeljima i nisu u mogućnosti sama utjecati na vlastiti životni standard i materijalne uvjete u kojima odrastaju.

Valentina Legac, učiteljica produženog boravka: Nekad utječe pozitivno, a nekad negativno. Postoje roditelji koji se trude i daju sve od sebe unatoč teškoj financijskoj situaciji te onda siromaštvo ne igra veliku ulogu u dobrom odgoju i obrazovanju, no postoje i oni koji uz siromaštvo ne brinu puno o obavezama djece u školi, čime ujedno, otežavaju već tešku situaciju. 

Brojna istraživanja govore kako je odrastanje u siromaštvu povezano s kognitivno-obrazovnim posljedicama kao što su neusvojene predvještine čitanja i pisanja, nepripremljenost za školu, poteškoće s koncentracijom, problemi s učenjem, nedovoljna uključenost roditelja u sve aktivnosti djeteta pa tako i one koje se tiču škole i školskih obveza.

Na sam školski uspjeh utječe niz različitih čimbenika, od individualnih, obiteljskih, školskih, no rezultati istraživanja idu u prilog činjenice da odrastanje u siromašnim i nepovoljnim materijalnim uvjetima negativno utječe na uspjeh djece u školi.

SBplus: Primaju li djeca rado besplatnu užinu?

Silvija Crnković, psihologinja: Teško je odgovoriti na ovo pitanje, budući da djeca nisu ta koja samostalno donose odluku o tom hoće li ili ne, primati besplatnu užinu i ta odluka je odgovornost roditelja. Ono što se može zaključiti, siromaštvo nosi sa sobom i brojne socijalno-emocionalne posljedice na razvoj djece, a neke od njih su smanjeno samopoštovanje, loša slika o sebi. 

Što su djeca starija i svjesnija značenja koje nosi sa sobom činjenica je da moraju imati besplatnu užinu. Kod njih je to više, izražen sram i naglašeni osjećaj da su drugačiji od ostalih, a njima je jako važno da su dio vršnjačke skupine i da se osobito po negativnim karakteristikama ne izdvajaju od ostalih.

SBplus: Znaju li njihovi vršnjaci da je užina za njih besplatna i kako siromašnija djeca to doživljavaju?

Silvija Crnković, psihologinja: Iskustvo nam govori da u nižim razredima, djeca nisu toliko upućena niti opterećena načinom na koji im je omogućena užina u školi. No, kako postaju stariji, bolje se i međusobno poznaju, a samim time više su upoznati i sa materijalnim uvjetima u kojima odrastaju njihovi vršnjaci, tako da je pretpostavka da tada i znaju da neki od njih imaju besplatnu užinu.

Dakako, to ima negativan utjecaj na emocionalni razvoj siromašnije djece jer dodatno može narušiti njihovu sliku o sebi, otežati ostvarivanje poželjnih socijalnih odnosa te utjecati i na brojne druge aspekte njihovog socijalnog i emocionalnog razvoja.

SBplus: Vrše li njihovi vršnjaci pritisak na njih zbog besplatne užine i rugaju li im se?

Valentina Legac, učiteljica produženog boravka: Nisam to doživjela niti bih to ikada dopustila. Sve se kvalitetnim razgovorom i načinom da objasniti, pa tako i teška financijska situacija kod učenika. Treba ih uvijek motivirati tome da nismo svi isti i da nemamo svi iste potrebe kao ni očekivanja. 

Silvija Crnković, psihologinja: Nažalost odrastanje u siromašnijim obiteljima često je stigmatizirajuće za djecu i može imati brojne posljedice na njihovo nošenje s brojnim životnim izazovima, pa tako i sa zadovoljavajućim vršnjačkim odnosima. Djeca iz siromašnih obitelji često imaju problema u vršnjačkim odnosima, i nažalost nerijetko znaju biti izložena ruganju od strane vršnjaka. Zbog toga je izuzetno važna uloga nas odraslih, kako roditelja, tako i svih koji rade u školama ili su na bilo koji drugi način uključeni u razvoj djece, da radimo na sprječavanju svih oblika nasilja, pa tako i vršnjačkog nasilja, da učimo djecu nultoj toleranciji na nasilje, da radimo na programima prevencije i osnaživanja pozitivnih i poželjnih oblika ponašanja. 

SBplus: Jesu li vidljive nekakve druge razlike među školskom djecom, ovisno o ekonomskom statusu obitelji?

Valentina Legac, učiteljica produženog boravka: Vidljive su naravno, velike razlike. Neki učenici nose markiranu odjeću, hvale se raznim tehničkim uređajima te aktivnostima koje pohađaju dok neki od toga, nemaju ništa. Mi nastojimo da sve aktivnosti u školi budu jednake za sve, da svi imaju isto te da ne odstupaju jedni od drugih. 

U školi djecu uče da svatko ima različite potrebe i očekivanja, no ponajviše to da je najbitnije biti dobar prijatelj, prijatelj koji je uvijek tu, u dobru i zlu, u bogatstvu i siromaštvo, spreman pomoći.

Silvija Crnković, psihologinja: Jako je važno da odgojno-obrazovne ustanove iskoriste sve vlastite resurse kako bi utjecale na razvoj i uspjeh djece bez obzira na nepovoljne materijalne uvjete u kojima odrastaju. Svakako je važno osigurati podršku takvoj djeci u svakom smislu, osobito u poticanju intelektualnog i socijalno-emocionalnog razvoja te u zaštiti svih prava djece.

Siromašna djeca u školskom sustavu zahtijevaju posebnu pažnju jer su ranjiva skupina i zasigurno su zbog loših egzogenih uvjeta zakinuti u zadovoljavanju egzistencijalnih potreba. Važno je provoditi i preventivne programe kojima bi se smanjila socijalna isključenost takvih učenika te jačale njihove vlastite snage za nošenje sa svim stresnim utjecajima koje donosi život u lošijim materijalnim uvjetima.