SLAVONSKI BROD - Teku posljednje pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs, što uključuje bojanje jaja, kuhanje šunke, pečenje kolača, uređivanje košarica za "svetenje", završno spremanje kuće...

Slavonski običaji su slični, no ima i posebnosti karakterističnih za područje brodskog Posavlja na što uvijek spremno podsjeća jedan od ponajboljih znalaca, etnolog Zvonimir Toldi.

Jedan od takvih je običaj kićenja bunara vezan uz obilježavanje uskrsnih blagdana, karakterističan samo za selo Gundince. Tako su na Cvjetnicu rano ujutro djevojčice sa košaricama - dan ranije nabranih, cica-maca, drijenka, narcisa, ljubičica i drugih proljetnica - kretale u obilazak bunara po dvorištima, kako bi obilježile buđenje prirode i poželjele domaćinima sreću i napredak kuće. Obučene u narodne nošnje hodale bi oko bunara pjevajući prigodnu pjesmicu i ostavljale cvijeće, a domaćini bi ih darovali jajima. "Kiti bunar Jelo, na Cvijetnicu Jelo, daj mi strina jajce dat ću ti ja mace, ako ne daš jajce ne dam ti ja mace. Na bunaru drinka, daj mi jajce strinka, šalaj lane moje - ako ćeš i dvoje" pjesmica je koja se pjeva od davnina pa još i danas. Nakon što su potrošile sve cvijeće iz košarica, prikupljena jaja djevojčice nose svojim kućama i "šaraju" za Uskrs - o zanimljivim  narodnim običajima pripovijeda Toldi. 

Podsjeća i kako su se nekad jaja uglavnom  "farbala" voskom i prirodnim bojama dobivenim kuhanjem u špinatu, koprivi, cikli, lukovini, kori jošike...

U današnja krizna vremena, a i zbog sve izražajnije potrage za ekološkim proizvodima,  nekadašnji običaj bojenja jaja na taj način sve je zanimljiviji. U tome su posebno spretne bake u selima oko Slavonskog Broda čije pisanice kreativnošću i ljepotom mogu na prestižna natjecanja. Slične "šarenke" sa unucima pripremaju i bake Marija, Kata, Manda... iz Bebrine, Slatnika, Garčina, bojajući ih u lukovini koju skupljaju tijekom godine, sve do Uskrsa. "Svako jaje omota se gumicama na razne načine i stavi kuhati u ljusku od luka (koja ih oboja od crvenkastosmeđe do ljubičaste boje ili u peršinov list, koprivu, špinat za zelenu boju te ciklu za crvenu) što daje unikatne šare. Jednako tako lijepe ukrase daje i  list djeteline ili nekog cvijeta koji se stavi na jaje i umota elastičnom čarapom pa se skuha u istim prirodnim bojama. Nešto češće se danas ponovo koristi vosak kojim se ispisuju imena djece ili se nacrta cvijet i drugi motivi, što prilikom kuhanja u istim biljkama ostane ne obojano. Skuhana jaja se, prema običaju, sakriju po dvorištu pa ih djeca traže, a najuspješniji osim što dobiju najviše pisanica, zadovolje svoj natjecateljski duh.

Jednako se pozorno za Uskrs priprema bogata "trpeza"  koja osim kuhane šunke, kulina, jaja, mladog luka, sira... obavezno uključuje juhu od domaće kokoši, pečeno meso (janjetina,prasetina...), zelenu salatu (već prispjelu u vrtovima) i na kraju kolače s dosta fila. Nekada se, kažu bake, obavezno pripremao kruh u obliku pletenice smotane u krug što podsjeća na Isusovu krunu – koji se obavezno uz šunku i jaja nosi  u crkvu na posvetu u lijepo ukrašenim košaricama prekrivenim šlinganim ili vezenim salvetama.