POŽEGA - Udruga Humanum iz Požege, provela je veoma zanimljivo istraživanje među učenicima s područja Požeško-slavonske županije. Riječ je o projektu Istraživanja medijske pismenosti provedenom među učenicima viših razreda osnovnih škola na području Požeško-slavonske županije.

Naime, Udruga je osnovana prije sedam godina i to s ciljem unapređenja, zaštite i promocije ljudskih i građanskih prava ranjivih društvenih skupina kao što su nezaposleni, ovisnici, stariji i nemoćni, žrtve nasilja, osobe s invaliditetom te druge osobe s posebnim potrebama, a djeluje pretežito na području grada Požege i Požeško-slavonske županije. Vode je volonteri, različitih struka i zanimanja, kako bi svojim znanjima i iskustvom potaknuli pozitivne promjene u svojoj sredini.

Upravo iz tih razloga tijekom rujna 2021. pa sve do prosinca provodili su istraživanje medijske pismenosti među učenicima pod vodstvom psihologinje Ive Grgić.

- U posljednjem desetljeću medijska pismenost stekla je povećanu političku pozornost na razini EU-a. Niz ključnih političkih dokumenata je objavljeno od 2007. godine, a koji naglašavaju važnost razvoja viših razina medijske pismenosti, posebno među učenicima. Konkretno, inicijative koje su usvojile institucije EU progresivno naglašavaju potrebu promicanja medijske pismenosti u obrazovanju i osposobljavanju radi jačanja kritičkog razmišljanja učenika, poticanja aktivnog građanstva i promicanja zajedničkih vrijednosti EU-a. - navodi Udruga.

Opće je poznato da u današnje vrijeme tehnologija sve brže ide naprijed, a za njom ne zaostaju niti djeca koja još u najmlađoj dobi nauče 'baratati' telefonima pa tako i služenjem internetom. Čak se i ona djeca kojoj roditelji ne dopuštaju korištenje digitalnih uređaja, u školi neminovno susreću s njima jer su od 2019./2020. školske godine za učenike nabavljeni tableti.

- Širi pristup internetu i digitalnim medijima pružio je učenicima i nastavnicima mogućnost dobivanja većih količina informacija i olakšao samoizražavanje, aktivne oblike građanstva i kreativnu komunikaciju sa širom publikom. Međutim, učenici su sve više izloženi raznim oblicima dezinformacija, propagande, radikalnih i nasilnih poruka, indoktrinacija i govora mržnje. Istraživanja pokazuju kako obrazovanje iz medijske pismenosti može imati pozitivne učinke na  znanja, vještine i stavove učenika u analizi i kritičko razumijevanje medija i dezinformacija. - pojašnjavaju.

U istraživanju koje je provela Udruga, sudjelovalo je 325 učenika iz osmih, sedmih, šestih i petih razreda i to ispunjavanjem anonimnog anketnog upitnika uživo ili online za one koji nisu mogli biti prisutni u školi. Od 325 učenika 49,8 posto je bilo dječak, a 48,3 posto djevojčica, a pojedini učenici nisu se željeli izjasniti po tome pitanju u anketi.

U istraživanju koje je provela Udruga, sudjelovalo je 325 učenika iz osmih, sedmih, šestih i petih razreda i to ispunjavanjem anonimnog anketnog upitnika uživo ili online za one koji nisu mogli biti prisutni u školi. Od 325 učenika 49,8 posto je bilo dječaka, a 48,3 posto djevojčica, dok se pojedini učenici nisu željeli izjasniti po tom pitanju. 

- Rezultati istraživanja su pokazali kako učenici viših razreda osnovnih škola Požeško-slavonske županije imaju pristup različitim vrstama medija od kojih najčešće koriste Tik Tok, Facebook, Instagram te aplikacija za razmjenjivanje poruka (Viber, Whatsapp i Messenger). Što se tiče kreiranja i stvaranja vlastitih sadržaja pokazalo se kako većina učenika koristi medije za primanje i slanje E-mailova (66,8 posto), sudjelovanje na društvenim mrežama (79,1), kreiranje profila, stranice ili grupe na društvenim mrežama (64,3), gledanje serija, filmova i slušanje glazbe (88,6), preuzimanje sadržaja (61,2) te igranje online videoigrica (59,7). - navode.

Ujedno, učenici su svojim odgovorima kazali kako najpouzdanijima smatraju one informacije koje su dobili putem televizije i interneta, dok je za njih najnepouzdanija novinska štampa.

Nadalje, prema podatcima kojima raspolaže Udruga, 36,6 posto učenika nije sigurno je li zakonom dopušteno sve oglašavati, dok njih 31,7 posto misli kako je dopušteno sve, a 57,5 posto ih smatra kako je propisano kada mediji moraju zaštititi identitet djece.

Čak 66,5 posto učenika smatra da zakonom nije dopušteno prikazivati žene i muškarce na ponižavajući način, dok 35,4 posto misli da zakoni propisuju vrstu sadržaja koji se smije, odnosno, ne smije prikazivati u medijima, a 54,5 posto učenika smatra kako zakonom nije zabranjeno 'skidanje' filmova i glazbe s interneta.

Veoma visoki postotak učenika smatra kako svaka reklama na televiziji i radiju mora biti jasno označena (52,9 posto), da informacije koje pronađu na internetu ne smiju koristiti bez navođenja izvora (58,2) dok 79,1 posto učenika smatra kako informacije na Wikipediji nisu uvijek točne. Također, mnogi od njih shvaćaju kako nije dobro dijeliti lozinke svojih profila društvenih mreža (79,4 posto), no njih 84,6 posto učenika smatra kako se oni danas služe internetom bolje od odraslih.

- Iako se rezultati dobiveni ovim istraživanjem ne smiju generalizirati na cijelu Republiku Hrvatsku, oni ipak mogu dati dobar uvid u trenutačno stanje medijskog obrazovanja i medijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. U budućnosti je svakako potrebno provesti istraživanje u svim hrvatskim županijama, što je i glavna preporuka za buduća istraživanja jer tek na temelju cjelovite slike mogu se predlagati i donositi nove politike medijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. - zaključili su iz Udruge.