SLAVONSKI BROD - Na čelu Odjela za psihijatriju slavonskobrodske Opće bolnice "Dr. Josip Benčević", od 21. veljače ove godine je specijalist neuropsihijatrije, Tatjana Bakula-Vlaisavljević, dr.med..

Tatjana Bakula-Vlaisavljević, dr.med.. kao v.d. voditelj Odjela za psihijatriju, imenovana je 7. listopada prošle godine, nakon što je dotadašnja voditeljica , dr. Lidija Tomičević, otišla u mirovinu. Nakon toga, u veljači ove godine, potvrđena je na toj funkciji.

Ova specijalista neuropsihijatrije, uži specijalist iz alkoholizma i drugih ovisnosti te psihoterapeut na Odjelu radi od 1994. godine, a po prvi puta na čelnu poziciju, kao v.d. voditelj Odjela za psihijatriju , dolazi 7. listopada prošle godine, nakon što je dotadašnja voditeljica , dr. Lidija Tomičević, otišla u mirovinu.

-Inače, brodska psihijatrija ima dugu tradiciju rada. Od osnivača dr. Branimira Budrovića do legendarnog dr. Aleksndra Jelena te prof. kliničke psihologije Blaženke Gogić koji su bili naši učitelji, a svojim su radom zadužili Brođane koji ih se i danas s radošću sjećaju – kaže dr. Bakula-Vlaisavljević - rođena 14. listopada 1956. godine u Slavonskom Brodu, u kojem je 1975. završila Gimnaziju nakon čega je upisala Medicinski fakultet u Rijeci, kojeg završava 1981. godine. U svibnju 1993. godine uspješno polaže specijalistički ispit i postaje specijalist neuropsihijatrije. Godine 2003., nakon završene edukacije, postaje voditelj škole nepušenja, da bi 23. listopada 2012. u KBC "Sestre milosrdnice" položila subspecijalistički ispit i doibla titulu specijalist neuropsihijatrije uži specijalist iz alkoholizma i drugih ovisnosti. Prošle godine u ovo vrijeme, polaže ispit iz Sistemske obiteljske terapije te svojim titulama dodaje i onu sistemskog psihoterapeuta. Dobitnica je priznanja „Štit Berislavića", godišnje nagrade grada Slavonskog Broda, 2008. godine.

Godine cjeloživotnog obrazovanja, ulaganja u sebe i svoje znjanje te dugogodišnji predani rad rezultirali su njenim imenovanjem za voditelja Odjela a psihijatriju, što je bila prilika za kraći razgovor, u kojem je - uz ostalo - naglasila kako je na Odjelu došlo do manjih problema s kadrovima.

- Prije nekoliko godina na Odjelu je bilo 11 psihijatara, a nakon što je dvoje kolega otišlo u druge ustanove u Hrvatskoj, jedna kolegica, nažalost, iznenada preminula, a jedna otišla u mirovinu, ostali smo na sedam psihijatara i s kolegicom koja je trenutno na specijalizaciji. Četiri psihijatra su licencirani psihoterapeuti.

Na odjelu rade 23 med. sestre/tehničara, od kojih šest prvostupnica/ka sestrinstva, dvije spec. kliničke psihologije od kojih je jedna magistra, te jedna mag. socijalne politike.

Osim liječenja pacijenata sa težim duševnim bolestima, bavimo se liječenjem oboljelih od PTSP-a, neurotskih poremećaja, graničnih stanja, ovisnika o alkoholu i kockanju, nešto manje ovisnika o drugim psihoaktivnim tvarima koji se uglavnom liječe u Zavodu za javno zdravstvo. Imamo psihijatrijsku Dnevnu bolnicu, a zahvaljujući dugogodišnjem predanom radu mr.sc. Jugoslava Gojković, dr. med. spec. psihijatrije, razvijen je rad s djecom i adolescentima.

Imamo dobro razvijenu polikoliničko-konzilijarnu zaštitu. Svakodnevno rade jedna do dvije opće psihijatrijskeambulante. Ambulanta za liječenje alkoholizma i dr. ovisnosti dostupna je jednom tjedno. U hitnu psihijatrijsku ambulatu pacijenti se mogu javiti od 0-24h. Nemamo listi čekanja, na prvi pregled pacijenti čekaju maksimalno mjesec dana.

Pristup pacijent je multidisciplinaran. Probleme s kojima naši pacijenti dolaze nastojim sagledati iz različitih perspektiva, a boravak na odjelu trudimo se učiniti što humanijim. Uposlenici Odjela za psihijatrije imaju stalan kontakt sa svim službama uključenima u postupak zbirnjavanja osoba s određenim psihičkim problemima.

Osim liječenja, za potpuni oporavak ovisnika o alkoholu i oboljelih od psihotičnih poremećaja, važna je i reahabilitacija i resocijalizacija koja se provodi kroz rad udruga. U našoj sredini u klubovima liječenih alkoholičara i udrugi za unaprjeđenje duševnog zdravlja "Vrapčići".

I dok s jedne strane imamo smanjenje broja liječnika, opseg posla ostao je isti zbog čega tijekom ove godine planiramo uzimati mlade specijalizante, kako bismo odjel popunili i priredili za odlazak nas starijih kolega u mirovinu - najavila je dr. Bakula-Vlaisavljević, kroz čiji Odjel godišnje bolničko liječenje prođe oko 800, a kroz polikliniku više od 18 tisuća pacijenata.

U toj skrbi zapravo im je najveći protivnik stigma, koja spriječava ljude da pomoć potraže u ranom stadiju bolesti. - Stigma je ta koja spriječava ljude da nam se obrate i s toga budu dulje u problemu. I sve to zbog straha što ih čeka iza ovih vrata, a jer su im razmišljanja sterotipna. Od toga da će ovdje biti vezani, do toga da će dobiti "šifru" te se neće moći zaposliti, voziti automobil i slično. I to je ono što ih spriječava da potraže pomoć te propadaju u bolesti. Ali kad dođu predrasude se rasprše, vide kako je naš odnos ljudski, pun razumijevanja, podrške. Mi ih pokušavamo educirati u smislu da ih u njihovom životu neće sputavati liječenje, nego bolest. Ona je ta koja ograničava. Liječenje samo pomaže da se iz problema izađe. Neće netko dobiti otkaz što se liječi od alkoholizma, nego jer se opija. Mi nastojimo svojim radom kroz udruge i suradnjom s medijima razbijati te sterotipe. Rad naših udruga je otvoren, naši pacijenti članovi udruga nastupaju u medijima i kroz svoja iskustva zajedno s nama šalju poruku kako se može pomoći i kako se bolest može staviti pod kontrolu. Šaljemo poruku onima koji su u problemu neka potraže pomoć kako bi im bilo bolje - istaknula je dr. Bakula-Vlaisavljević, koja dugi niz godina radi s ovisinicima o alkoholu u sklopu Kluba liječenih alkoholičara.

Na upit kako se ona i njene kolege nose sa teretom problema pacijenata čije priče svakodnevno slušaju s ciljem da bi im pomogli, kaže kroz osmijeh, kako pronalaze načina jer su prije svega u tom smislu educirani. Bude tu i teških trenutaka, priča koje jednostavno, htjeli ili ne, ponesemo u sebi jer nemoguće je od svega se distancirati. Ali to je nešto što smo sami izabrali kada smo se odlučili za ovaj poziv. Radimo ga iz ljubavi i kad postignemo rezultat, kad naši pacijenti izađu kao pobjednici, onda smo i mi zadovoljni i ispunjeni - kazala je dr. Bakula-Vlaisavljević, poručujući svima, koji imaju poteškoća u kojima im je potrebna pomoć liječnika Odjela za psihijatriju, neka zaborave na stigmu i predrasude, neka vode računa o sebi i svome zdravlju, jer što ranije pomoć potraže lakše je doći do izliječenja.