Slavonija je bila bogata. Slavonija može opet biti bogata. Ali samo ako prestanemo prihvaćati laž kao normalu i počnemo tražiti odgovornost kao standard. - tvrdi Vlado Prskalo, jedan od najuspješnijih brodskih ravnatelja koji je ostavio ogroman trag u strukovnom obrazovanju i nekadašnji pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak
SLAVONIJA je godinama bila upozorenje, a danas je postala dokaz što se dogodi kada politika izgubi kompas.
Regija koja je hranila državu sada uvozi hranu sumnjive kvalitete.
Gradovi se prazne, sela se gase, škole se spajaju, a rodilišta bilježe povijesno niske brojke.
To je posljedica - posljedica politike koja je godinama birala lakše, a ne ispravno.
Gradovi i sela koja se gase.
U Slatini i Našicama razredi se spajaju jer nema dovoljno djece.
U Požegi, pojedine škole imaju upisne liste kraće nego ikad.
U selima oko Đakova - Ivanovci, Kuševac, Široko Polje - kuće stoje prazne, dvorišta zarastaju, a nekad velike obitelji danas žive u Njemačkoj ili Irskoj.
U Vukovaru i Županji, tvrtke ne mogu pronaći stručne radnike, jer su oni koji bi mogli ostati - otišli.
Bolnice bez beba.
U Novoj Gradiški, broj poroda pada iz godine u godinu.
U Pakracu, mlade obitelji odlaze prije nego što se odluče na djecu.
U Virovitici, rodilište radi na minimumu.
Bolnice bez beba nisu statistika - to je najjasniji znak demografskog sloma. Poljoprivreda koja se prodaje u bescjenje.
Slavonski seljak u Baranji, Oriovcu, Donjem Miholjcu ili Velikoj prodaje kukuruz, mlijeko i meso ispod cijene, dok se uvozna roba - često niže kvalitete - prodaje kao „standard“.
To je politika bez strategije.
Ali Slavonija nije izgubljena.
Postoje rješenja - i postoje primjeri da se može.
1. Lokalne inicijative koje pokazuju da se može,
Osječki IT sektor raste unatoč svemu - mladi ostaju jer imaju perspektivu.
Belišće je pokazalo da se industrija može modernizirati i zapošljavati lokalno.
Đakovački OPG-ovi koji se udružuju u zadruge postižu bolje cijene i sigurniji plasman.
Vinkovački poduzetnici pokrenuli su programe za povratak mladih stručnjaka.
To su primjeri da Slavonija nije bez snage - samo je bez podrške.
2. Prijedlozi za stvarni oporavak Slavonije
Stvaranje regionalnih centara stručnosti.
U Osijeku, Požegi, Vinkovcima i Slavonskom Brodu - centri za IT, poljoprivredu, prehrambenu tehnologiju i obnovljive izvore energije.
Mladi ostaju gdje vide budućnost.
Zadružno udruživanje poljoprivrednika
Slavonija mora prestati biti regija pojedinačnih OPG-ova koji se bore sami.
Zadruga znači bolju cijenu, sigurniji otkup, manje ovisnosti o prekupcima.
Regionalni fond za povratak mladih
Financiranje povratka stručnjaka - subvencionirani stanovi, poticaji za pokretanje biznisa, porezne olakšice za povratnike.
Obnova napuštenih sela kroz programe doseljavanja.
Model kakav koristi Portugal i Italija: kuće za 1 euro uz obvezu renoviranja i ostanka.
Slavonija ima stotine praznih kuća - to je resurs, ne teret.
Stvaranje „Slavonske prehrambene zone“.
Lokalna proizvodnja za lokalne škole, bolnice, vrtiće i javne ustanove.
Slavonija mora jesti ono što Slavonija proizvodi.
Digitalizacija poljoprivrede.
Pametna polja, senzori, precizna gnojidba - to je način da se poveća prinos i smanji trošak.
Zaključak - Slavonija nije statistika.
Dusko Jaramaz/PIXSELL
Slavonija je mogućnost.
Slavonija je predugo bila žrtva politike koja je mislila da se povjerenje može kupiti riječima.
Povjerenje se gradi djelima - a djelima se Slavonija može obnoviti.
Demografski slom nije sudbina.
A posljedice se mogu mijenjati - ako postoji volja, vizija i istinitost o kojoj piše Lars Svendsen.
Slavonija je bila bogata.
Slavonija može opet biti bogata.
Ali samo ako prestanemo prihvaćati laž kao normalu i počnemo tražiti odgovornost kao standard.
