SLAVONSKI BROD - Drugog je dana travnja obilježen Svjetski dan svjesnosti o autizmu, a poruke o potrebi boljeg razumijevanja poremećaja iz spektra autizma na slavonskobrodskoj su Gradskoj tržnici danas širili članovi gradske Udruge Plavi cvijet čiji broj članova rapidno raste od osnutka u travnju 2019. godine.
Ž.G.
- Ovo je dan u godini koji roditeljima ostavlja gorak okus u ustima. Sva je pozornost na nama, ali nama je cilj poslati poruku kako bi nas društvo trebalo prihvaćati i sve ostale dane u godini. Kad bih vam rekla kako smo prošlu godinu imali 60 članova, a sad smo već na 90, postale bi jasnije i potrebe. - kazala je Iva Klarić, predsjednica Udruge i majka Šimuna koji je dijete s autizmom.
Ž.G.
Kako je objašnjeno na stranici HZJZ-a, oremećaj iz spektra autizma predstavlja neurorazvojni poremećaj koji utječe na način na koji osoba komunicira, ostvaruje socijalne odnose i doživljava svijet oko sebe. Radi se o razvojnom poremećaju te se klinička slika tijekom života pojedinca mijenja. Očituje se kroz teškoće u socijalnoj komunikaciji i interakciji te ograničene i ponavljajuće obrasce ponašanja, interesa i aktivnosti.
Ž.G.
Dijagnoza se donosi kada su navedeni simptomi prisutni u ranom razvojnom periodu, uzorkuju klinički značajno oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja te kada se smetnje ne mogu bolje objasniti intelektualnom onesposobljenošću ili općim razvojnim stanjem.
Ž.G.
Radi se o spektru, odnosno, poteškoće se manifestiraju na različite načine i mogu dolaziti u različitom intenzitetu. Neki trebaju veliku podršku, dok su drugi potpuno samostalni i visokofunkcionalni – svaka autistična osoba je jedinstvena. Simptomi se mogu uočiti već oko 18. mjeseca života, a dijagnozu postavlja stručni tim (dječji psihijatar, psiholog, edukacijski rehabilitator). Autizam se ne može izliječiti, ali se uz pravovremenu podršku (logoped, edukacijski rehabilitator, radni terapeut) simptomi mogu ublažiti i razvijati potencijal osobe.
Ž.G.
Razumijevanje autizma se mijenja i razvija pod utjecajem novih znanstvenih spoznaja iz područja neuroznanosti, genetike, psihologije, pedagogije i psihijatrije, kao i društvenih promjena. Prije samo nekoliko desetljeća autizam je bio rijetko prepoznat i uglavnom smatran teškim i izoliranim razvojnim poremećajem u djetinjstvu te su se naglašavali deficiti i tražili uzroci. Danas znamo da su autistične osobe vrlo različite te nisu ograničene na jedan jedinstveni oblik funkcioniranja niti se pojavnost može povezati s jednim jedinstvenim uzrokom. U novije vrijeme se zagovara pristup koji ističe ljudska prava i inkluziju, a u kojem se autizam ne doživljava kao problem koji treba riješiti, nego kao dio ljudske raznolikosti koji treba razumjeti i podržati. Suprotno prethodnim uvjerenjima da se autistične osobe treba prilagoditi okolini, stavlja se naglasak na prilagodbu okoline kako bi se uklonile prepreke, istaknule njihove jake strane i omogućila veća uključenost, samostalnost i kvalitetniji život.
Ž.G.
Posljednjih je godina došlo do povećanja broja ljudi s utvrđenom dijagnozom autizma. Iako nije utvrđen uzrok porasta oboljelih, moguće je da su rastuće brojke rezultat bolje osviještenosti o autizmu, kao i poboljšanje dijagnostičkih postupaka te promjene u dijagnostičkim kriterijima zbog kojih već broj ljudi zadovoljava kriterije za dobivanje dijagnoze autizma.
Ž.G.
Prema podatcima Registra osoba s invaliditetom, u Republici Hrvatskoj su evidentirane 7.384 osobe s poremećajem iz spektra autizma (5.641 osoba muškog spola i 1.743 osoba ženskog spola).
