Tradicija nije samo ono što čuvamo od zaborava već i ono što iznova stvaramo, prilagođavamo vremenu u kojem živimo i s ponosom prenosimo budućim generacijama. Upravo je takva bila prva modna revija „U susret jeseni: Niti tradicije u Kuzmanovim dvorima“, održana u Štitaru, gdje su se nasljeđe Slavonije, domaće tkano platno i suvremeni modni dizajn poput pletera spojili u priču koja pokazuje da tradicijska baština u 21. stoljeće ima svoje poklonike.
ŠTITAR – Prva modna revija „U susret jeseni: Niti tradicije u Kuzmanovim dvorima“ održana 6. rujna 2026. u Ruralnoj kući za odmor i izletištu Kuzmanovi dvori u Štitaru, pokazala je koliko je zajednici stalo do očuvanja baštine, ovoga puta kroz moderni tradicijski izričaj.
U ambijentu starog šokačkog imanja, uz mirise domaćih slavonskih specijaliteta, posjetitelji su imali priliku uživati u dvije revije koje je, u suradnji s vlasnicom Kuzmanovih dvora Marijom Živković, predstavila Ajna Prstačić Vuković iz modne kuće Moira iz Nove Gradiške.
Naše mlade poduzetnice obje su dobitnice nagrade Ruralne Europljanke Suncokreta ruralnog turizma, a kako smo mogli vidjeti i sinoć nastavljaju ustrajno njegovati svoju viziju očuvanja i življenja kulturnog nasljeđa.
- Mi smo iznikli iz tradicije. Naše imanje je staro šokačko, staro 100 godina, ali smo ga prilagodili željama i potrebama društva 21. stoljeća. Naše iskustvo pokazalo nam je da ljudi podržavaju spoj tradicije i novog, zato i naš prostor nije klasičan. - kaže Živković.
Početak ove suradnje vezan je uz jednu raniju, ovoga puta - štitarsku modnu priču.
- Ajna me je podržala dolaskom na promociju moje knjige „Odijevanje Štitaruša tijekom crkvene godine sredinom 20. stoljeća“. Rezultat je to projekta kojim sam istraživala način odijevanja naših Štitarki s obzirom na određene prigode (ovisno o godišnjem dobu, običnim radnim danima, crkvenim blagdanima i drugim važnim trenutcima). Tako se rodila ideja da Ajna ovdje održi modnu reviju.
Upravo je ta priča o odijevanju svojevrsni nastavak sinoćnje revije - „Nešto staro, nešto novo, a sve promo” i „U susret jeseni”, ujedno i prve koju je Moira inicirala uz Marijinu podršku.
- Glavni adut i temeljni stup na kojem je izgrađena etno priča Moire jest domaće tkano platno izrađeno od stopostotnog pamuka na suvremenim tkalačkim strojevima. Vodimo se motom da je naša odjeća inspirirana baštinom, s ciljem da obuhvati sve generacija. Ne želimo samo izbaciti model na tržište zato što je moderan. Osluškujemo naše trgovce i kupce te ih usklađujemo s našom vizijom modela koji su nosivi u više prigoda. - ističe Prstačić Vuković.
Haljine, suknje, sakoi, tunike, hlače, oplećak i prsluk – sve interpretirano u modernom ruhu i isprepleteno prepoznatljivim slavonskim motivima - predstavljeno je kroz dvije revije. Poseban naglasak stavljen je na motiv zlatnog klasja, simbol Slavonije koji je postao jedan od zaštitnih znakova njihove etno priče.
U vremenu jeftine i brze masovne proizvodnje, odluka da se brend gradi na baštini zasigurno je hrabar poslovni iskorak. No, kako ističe Ajna, kontinuitet Moire na tržištu od 1988. godine potvrđuje da postoji prostor za drugačiji pristup.
- Ljudi vole vidjeti tradicionalna nacionalna obilježja. Isto tako cijene sav taj trud, ali treba doći do njih, pratiti tržište, surađivati, ali i težiti nečemu po čemu ćete biti drugačiji. Inspiraciju stoga pronalazimo i u motivima svih ostalih krajeva Lijepe Naše. Od samih početaka, a osobito unazad deset godina kada je počela naša etno priča - istraživali smo, radili i pogrješke, ali i nastavljali dalje, uz podršku lokalne i šire zajednice. Sve to je ključ našeg uspjeha.
Naše su se Slavonke složile u jednom – ovakvih događaja treba biti što više.
- Iskreno se nadamo da će ova priča u Kuzmanovim dvorima nastaviti živjeti i da će ovakva događanja postati tradicija, možda i dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Voljela bih da ovakve događaje dovodimo i u druge krajeve Slavonije, ali i šire, kako bismo ljudima približili našu baštinu, našu modu i sve ono vrijedno što imamo. Mislim da nam upravo ovakvih susreta treba više jer baštinu najbolje čuvamo onda kada je živimo i predstavljamo na nov, suvremen način.
Ako je suditi prema prvoj reviji u Kuzmanovim dvorima, etno priča itekako ima budućnost – osobito kada se nosi s ponosom i dok postoje ovakve mlade poduzetničke priče koje sa sviješću, kreativnošću i odgovornošću čuvaju nasljeđe koje se gradilo stoljećima.
