Sljedeće godine Splavarska ulica trebala bi biti obuhvaćena projektom financiranim iz EU fondova, kojim bi Lučka kapetanija izgradila standardizirane prilaze splavovima te omogućila priključke na struju, vodu i odvodnju.
SLAVONSKI BROD - Portal bauštela.hr objavio je opsežnu reportažu o posebnoj ulici Slavonskog Broda - onoj Splavarskoj. Splavovi svojim vlasnicima, kako sami kažu, pružaju veliko zadovoljstvo, ali i ogromnu obavezu. U obilazak splavova reportere portala Bauštela odveo je Ivan Svirac, jedan od prvih splavara. Kaže kako je svako jutro na svome splavu - na Božić, Novu Godinu,...
baustela.hr/Ivana Solar
- A ako krene nevrijeme, u bilo koje doba dana, isto se odmah dolazilo. Splav se može otrgnuti s veza, buradi potopiti vodom. - rekao je Svirac
Svirac je svoj splav sagradio 1995. godine kada je izašao iz vojske. U njemu je uživao do prije par godina kada ga je prodao današnjem predsjedniku udruge splavara, Vlatku Liščuku.
- I dalje je on stalno s nama tu i možemo na njega računati. Jednom splavar, uvijek splavar. - kaže Josip Tutek na čijem su splavu reporteri portala Bauštela i započeli svoj obilazak ove jedinstvene vodene ulice u ravnici.
baustela.hr/Ivana Solar
Tutek je svoj splav sagradio 1995. godine poznatom tehnikom - od drva i stare cisterne.
- Nekako u isto vrijeme krenulo je splavove raditi nas 16. Osnova je bila cisterna koja se reže na pola, brusi se, vari i spaja s metalnom konstrukcijom, a onda se u presjecima rade pregrade koje su jako važne jer one sprječavaju splav da potone. Na tu osnovu ide ponton, odnosno drveni ‘pod’ i onda ide nadogradnja. Moja je nadogradnja u stilu brvnare, tako sam htio. Zato sam podigao metalne nosače i na njih postavio krov od drvenih greda koje su ujedno i dio moje splavarske kućice. Tu sam iznutra stavljao izolaciju od stiropora i onda na to lamperiju. Na drvo je s vanjske strane opet išao metalni pokrov. - pojasnio je Tutek portalu bauštela.hr.
Splavovi imaju struju preko solarnog napajanja, tako da je sve jednako normalnoj kući. Tutek je rekao kako nema televizor, no to je stvar osobne odluke. Kako je rekao - 'uz dobre prijatelje i Savu takvo što je suvišno'.
Tutek je reportere portala Bauštela odveo u vožnju splavarskom brodicom, a tijekom vožnje, naišli su na mladi par koji je imao neobičan splav. Kako kažu, na jednom od splavova su se upoznali i zaljubili, a nakon što su se vjenčali, bili su uporni da kupe jedan - jer im je graditi svoj od početka bilo nemoguće s obzirom na to da više od pola godine provedu na radu u inozemstvu.
baustela.hr/Ivana Solar
- Baza su dva čamca s graničnikom da ne mogu lijevo-desno, a na njih su učvršćene OSB ploče i štafle. Šafle su se bušile i vezale za čvrste dijelove čamca, a onda je odozgor sve povezano OSB pločama. Na krajevima svakog čamca nalazi se po motor koji sve pokreće. Jedan je glavni, a drugi pomoćni, za 'ne daj bože'. Na platformu smo postavili paviljon za hlad, stol i stolice, a sutra kada krenemo na regatu bit će tu i kotlić za fiš. - kazala je Jasmina portalu bauštela.hr.
Predsjednik udruge splavara, Vlatko Liščuk, otkrio je kako je prvi put ušao na splav baš kod gospodina Svirca. Posjedovati splav za njega je velika ljubav, ali i velika odgovornost, jer, kao i uvijek u životu, sve ima svoje prednosti i mane.
- Splavarska ulica ne živi samo ljeti. Mi smo ovdje, na Savi, 365 dana u godini. To je način života, druga kuća. Družimo se, uvijek netko nešto kuha. Kada raste Sava, onda ona nosi jako puno i smeća, balvana i kojekakvih olupina. Rijeka je u takvim situacijama brza, nosi sve to i može vam se desiti da svo to smeće, ti balvani, odlomljeni komadi, udare u splav. To je jedan od najčešćih problema. - rekao je portalu bauštela.hr.
No, sljedeće godine Splavarska ulica trebala bi biti obuhvaćena projektom financiranim iz EU fondova, kojim bi Lučka kapetanija izgradila standardizirane prilaze splavovima te omogućila priključke na struju, vodu i odvodnju.
Cijelu reportažu o Splavarskoj ulici moguće je pogledati - OVDJE.
