SLAVONSKI BROD - Ne dopustite da vas ušutkaju, budite snažni, glasni, odvažni i svjesni da vaši glasovi mogu promijeniti stvari. - zaključaj je panela 'Mladi i demokracija' koji je u petak prijepodne održan u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici, a kojemu su nazočili slavonskobrodski, vukovarski, pakrački, našički,... srednjoškolci.

Europe Direct Slavonski Brod koji djeluje pri Europskom domu Slavonski Brod, uz podršku Ureda EU parlamenta u Hrvatskoj, organizirao je taj susret s mladima - učenicima, studentima, članovima udruga, ali i njihovim nastavnicima te predstavnicima organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti.

Govornici su bili Berto Šalaj, profesor Fakulteta političkih znanosti; Nikola Baketa sa Instituta za društvena istraživanja; Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj; Slaven Hojski, glasnogovornik Državnog izbornog povjerenstva te Domagoj Aračić, najmlađi gradski vijećnik u Slavonskom Brodu.

Cilj je bio potaknuti mlade na veću uključenost u društvena i politička zbivanja, jer na taj način utječu na kreiranje zajedničke budućnosti. Donosimo najzanimljivije izjave dvosatnog panela.

Šalaj:  „Kad kažemo da je demokracija poredak u kojemu svi oni na koje se odluka odnosi sudjeluju u njezinu donošenju, to je naravno ideal. U praksi se od njega udaljavamo. Kad razmišljamo kako možemo sudjelovati u demokratskim procesima, prvo nam na pamet padnu izbori. Tri i pol milijuna birača ne može svakodnevno i neprestano zajedno donositi sve odluke. Zato biramo, trebalo bi tako biti, najbolje među nama koji nas predstavljaju i donose odluke u naše ime. Zato su nam izbori važni te su središnji događaj demokracije. Ali to nije jedini način za sudjelovanje u politici i demokraciji. Drugi mehanizam je i da se povremeno nas nešto pita kako bismo direktno odlučili. Zove se referendum. Države se razlikuju po tomu koliko ih često provode. Hrvatska, nažalost, nije među onima koja daje puno prilika građanima da direktno odlučuju. U 34 godine imali smo samo tri referenduma, posljednji 2013. godine. Dakle, svi mlađi od 29 godina nikad nisu imali priliku glasovati na referendumu. Za razliku od toga, čovjek koji ima 29 godina u Švicarskoj dosad je imao priliku izaći na 60 referenduma jer oni na referendume izlaze šest-sedam puta,”

Baketa: „Posljednje istraživanje u školama proveli smo 2021. godine, a u njih se kanimo vratiti 2026. Demokracija treba aktivne i informirane građane koji znaju kako funckioniraju procesi. Nas zanima na koji način naši mladi na pragu punoljetnosti i dobivanja prava glasa razmišljaju o demokraciji, kakva su njihova politička znanja i stavovi te koliko su dosad u procesima sudjelovali na neformalne načine - humanitarnim akcijama, prosvjedima, peticijama. Kako bismo to saznali, 2021. godine ušli smo u 59 razreda (završni razredi srednje škole) i prikupili informacije od 1122 učenika. Ispitivali smo politička znanja i učenici su, u prosjeku, odgovarali točno na devet od 19 pitanja, a samo je jedan učenik od njih 1122 odgovorio točno na sva pitanja. Manje od 60 posto njih zna što je Ustav RH, manje od 20 posto zna tko su akteri koji mogu mijenjati Ustav RH,... ”

Ljubić Kutnjak: „Od 450 milijuna građana u Europskoj uniji, njih 390 milijuna će imati pravo glasa na europskim izborima 9. lipnja, gotovo 26 milijuna je mladih i onih koji će prvi put izaći na izborima. Godine 2019. izlaznost je bila velika na razini EU - 51 posto, a u Hrvatskoj je tad na birališta izašlo 30 posto birača. Kad se gleda sastav glasača, mladi su tomu itekako doprinijeli. Želimo vjerovati da su tomu doprinijele i naše aktivnosti. Kad nudimo mladima da posjećuju EU parlament, oni sjede tamo gdje sjede zastupnici, na simulacijama donose odluke i glasuju, vide kako izgledaju pregovori,... Morate znati oblikovati svoje misli, znati reći što želite da se provodi u vaše ime. Mladima nastojimo pokazati da, ako žele zagovarati svoje stavove, to moraju činiti kroz formalne i neformalne oblike sudjelovanja. Osobito nas veseli podatak da je 60 posto mladih aktivno u svojoj zajednici u nekom obliku - kroz udruge, inicijative,... Oni dakle žele prostor u kojemu se mogu izraziti.”

Hojski: „S programom DIP-a I moj glas je bitan uspjeli smo obići sve županije - 29 gradova i 59 škola. Napravili smo 98 edukacija za 4088 maturanata. Mene je iznenadilo to što je u nekim školama četiri razreda činilo samo 35 učenika. Sva četiri razreda u Novskoj su 17 učenika, u Glini 32,... to su demografski problemi na koje također treba gledati. No, ono što mislimo da je dobro u našem programu je činjenica da je pola sata teorije, a druga polovica simulacija biračkog mjesta. Imamo glasačku kutiju, listić, oformimo birački obor, birače, promatrače,... Učimo ih kako postupiti ako nisu na Popisu birača, osvijestimo ih da je dobro provjeriti Registar birača prije izbora,... Zašto je svaki glas bitan? Jer je, primjerice, u nekim općinama doslovce bilo u glas neriješeno. Najbolji primjer je 2014. kad je jedna lista izgubila mandat u EU parlamentu za 204 glasa. U RH ima 7000 biračkih mjesta, taj dan je na izbore izašlo 950.980 birača, a netko je izgubio mandat za 204 glasa. Ispada da je na svakom 35. biračkom mjestu falio jedan glas.”

Aračić: „Završio sam Industrijsko-obrtničku školu i prvi kvazipolitički politički potez bio je što sam postao predsjednik Parlamenta mladih u organizaciji Europskog doma Slavonski Brod. Sjećam se tih uzdaha na izbornoj sjednici jer na to mjesto nije došao učenik gimnazije, Tehničke škole,... nego baš ja. No, rekli su mi da sam uspio jer sam svemu pristupio otvorena srca i iskreno, bez skrivenih namjera. Nakon smjera tehnički crtač, završio sam četvrti stupanj tehničar za vozila i vozna sredstva i to mi je dobar jastuk u životu - ako mi se desi da padnem, imam u što pasti. Kasnije sam upisao studij međunarodnih odnosa i diplomacije kao preddiplomski i za diplomski sam završio Poslovnu ekonomiju i globalizaciju. Danas sam najmlađi gradski vijećnik i nemam puno vršnjaka s kojima mogu razgovarati o prednostima i nedostatcima sudjelovanja mladih u predstavničkim tijelima.”